Antimikrobna rezistencija, stanje kod kojeg bakterije, virusi, gljivice i paraziti postaju otporni na antibiotike, jedna je od većih zdravstvenih prijetnji današnjice. Rezistencija smanjuje učinkovitost liječenja bakterijskih infekcija, a to povećava rizik od širenja bolesti, težih kliničkih ishoda, invaliditeta i smrtnosti. Procjenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija 2019. izravno uzrokovala 1,27 milijuna smrti u svijetu, a pridonijela smrtnom ishodu u gotovo pet milijuna slučajeva. U Europi zbog bakterija višestruko otpornih na antibiotike svake godine umre više od 35.000 ljudi, što je usporedivo s posljedicama gripe, tuberkuloze i HIV/AIDS-a zajedno.

Nepotrebne terapije

Posljednjih godina, antimikrobna rezistencija nastavlja se širiti diljem Europe pa je učestalost infekcija krvotoka uzrokovanih rezistentnom bakterijom Klebsiella pneumoniae od 2019. porasla za više od 60 posto, infekcije uzrokovane rezistentnim sojem bakterije Escherichia coli porasle su za više od pet posto, a povećala se i potrošnja antibiotika, upozorili su stručnjaci Europskog centra za prevenciju bolesti (ECDC) u povodu Svjetskog tjedna podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji, što se obilježava od 18. do 24. studenog. I Hrvatska se ubraja u države koje imaju problem s rezistencijom, što je dijelom posljedica činjenice da smo po potrošnji antibiotika iznad prosjeka EU-a.

U Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« svakodnevno se suočavaju s tim problemom, a nažalost imaju i smrtnih slučajeva povezanih s rezistentnim bakterijama, potvrđuje nam prof. dr Arjana Tambić Andrašević, pročelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju i predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA). Broj žrtava superinfekcija na europskoj razini je toliki da ga ona uspoređuje sa stotinu srušenih aviona godišnje.

– To je kao da se svaki treći dan u Europi sruši avion i svi putnici poginu. Da se to dogodi, itekako bismo se zabrinuli, ilustrira prof. dr. Tambić Andrašević.

Čak se 75 posto ukupne potrošnje antibiotika potroši na respiratorne infekcije, a one su u 90 posto slučajeva virusne i na njih antibiotik ne djeluje.

– Većina je takvih antibiotskih terapija nepotrebna, a od viška glava itekako boli. I to ne samo u novcu. Dok čovjek pije antibiotik za grlobolju, njemu su izložene sve bakterije u ljudskom tijelu. Što netko češće pije antibiotik, veće su šanse da se razvije rezistentna bakterija, upozorava liječnica. Ako zajednica konzumira puno antibiotika, od rezistentnih je bakterija ugrožen prvenstveno onaj koji nepotrebno i često konzumira takve lijekove, ali i njegova okolina, dodaje. Važno je zato da građani shvate da samoliječenjem, kao i gomilanjem antibiotika u kućnim ljekarnama, pogoršavaju problem.

Opasnost za medicinu

– Ostatak antibiotika, ako se ne potroši, ne treba spremati za drugi put, nego ih treba vratiti u ljekarnu, poziva Tambić Andrašević. Isto tako, pacijenti ne bi trebali »pritiskati« svoje liječnike da im propišu antibiotik po svaku cijenu. Nije lako u prvim satima bolesti odlučiti radi li se o virusnom uzročniku ili bakteriji, no većina smjernica kaže da se pričeka dva dana ako pacijent nije u teškom općem stanju, objašnjava.

– Bakterije koje žive u nama su dobre dok žive u svojim nišama, ali kad zalutaju gdje im nije mjesto, na primjer u mokraćni mjehur, dogodi se da nema lijeka jer se bakterija pokaže rezistentnom, objašnjava.

Iz ECDC-a upozoravaju da porast rezistentnih infekcija potkopava modernu medicinu, ugrožavajući postupke koji spašavaju živote, poput transplantacije organa, onkološke terapije, kirurgije i intenzivne njege.

– Iza svake statistike stoji osoba čije mogućnosti liječenja nestaju, bilo to dijete, roditelj, baka ili djed. Antimikrobna rezistencija nije samo medicinski, već i društveni problem. Moramo osigurati da nitko u Europi ne ostane bez učinkovite mogućnosti liječenja, pozvao je dr. Diamantis Plachouras, voditelj Odjela za antimikrobnu rezistenciju i infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi pri ECDC-u.