Oporavši se od prvog šoka kojega je doživio nakon što mu je predstavljen mirovni plan u 28 točaka kojega su potajno, tijekom posljednjih mjesec dana, iskovali Rusija i SAD, ukrajinski predsjednik Zelenski mahnito je krenuo u traženje posljednje slamke spasa. I sam je, neposredno nakon sastanka s američkim predstavnikom koji je doputovao u Kijev, u izvanrednom televizijskom obraćanju naciji ustvrdio kako se Ukrajina sada nalazi u jednom od najtežih trenutaka u povijesti i riskira između sramotnog poniženja i gubitka ključnog partnera, no najavio je kako će u kratkom vremenu ponuditi alternativu planu koji podrazumijeva odricanje teritorija, uključujući i područja koja Kijev drži pod kontrolom, i značajnog smanjenja vojne sile.

Spremni za pregovore

Zelenski se za potporu okreće Europi, a telefonski je već razgovarao s liderima Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Oni će se sastati i na summitu G20 u Južnoj Africi, gdje će, u njihovom neformalnom sastanku, biti i rasprava o »ojačavanju« američkog plana. Ni Trump ni Putin neće nazočiti sastanku G20, tako da s njihove strane pritisaka neće biti.

– Niti jedan dan od početka ovoga rata nije prošao, a da Ukrajina nije pozivala Rusiju da okonča ilegalnu invaziju, da povuče tenkove i položi oružje. Ukrajina je već mjesecima spremna za pregovore, Rusija je ta koja odugovlači i nastavlja svoj pohod. I to je razlog zašto moramo raditi zajedno sa SAD-om i Ukrajinom, kako bismo osigurali dugotrajan mir, poručio je britanski premijer Keir Starmer potvrđujući tako i teze potpredsjednice Europske komisije Kaje Kallas kako bi Rusija bila nagrađena za agresiju ako bi američko-ruski mirovni sporazum bio prihvaćen.

Svima je jasno da će promjena plana od 28 točaka biti vrlo težak zadatak. Plan je iskovan tako da od njega koristi imaju i Rusija i SAD. Moskva dobiva teritorij i oslabljenu Ukrajinu, SAD dobiva velike koncesije prilikom obnove zemlje. S druge strane, Ukrajina gubi gotovo sve što se može izgubiti, dok se od Europske unije očekuje uplata od 100 milijardi dolara u fond za obnovu.

No odbijanje plana znači i gotovo siguran gubitak SAD-a kao saveznika na ukrajinskoj strani. A Kijev u ovome trenutku poprilično ovisi o dobroj volji Washingtona. Upravo iz SAD-a dolazi velika količina vojne i logističke pomoći za nastavak ratovanja, ali i veliki dio obavještajne potpore na temelju koje se planiraju ukrajinske vojne akcije. Ujedno, prilično je sigurno da bi u tom slučaju Ukrajina ostala i bez dijela zračnih snaga, odnosno zrakoplova F-16 kojima sada raspolaže budući da bi ih SAD mogao »isključiti« daljinskim putem i onemogućiti za let i borbeno djelovanje.

Istodobno dok se europski saveznici i Kijev konsolidiraju i razmatraju opcije kojima se može ići dalje, na vidjelo dolaze i detalji sastanka održanog u Kijevu u četvrtak navečer, sastanka na kojemu je američki vojni tajnik Dan Driscott obavijestio Zelenskog o detaljima nacrta sporazuma. Kako kažu sudionici sastanka koji su nazočili ovom razgovoru, atmosfera je bila više nego tmurna, prilično slična atmosferi kakva je bila u Ovalnom uredu tijekom prvog sastanka Zelenskog i Trumpa. Driscott je nakon susreta sa Zelenskim brifirao i europske veleposlanike akreditirane u Kijevu o razvoju događaja, a oni su bili mahom konsternirani.

– Predsjednik Trump sada želi mir. A što se duže u kuhinji kuha, to će stvar biti vrelija i teža za nositi se s njom, poručio je Driscott veleposlanicima. Istovremeno, u porukama se pridružila i američka otpravnica poslova u Kijevu Julie Davis, koja je poručila kako Ukrajina ima malo izbora jer u budućnosti će, ukoliko dođe do promjena, prijedlog sporazuma biti samo gori po Kijev.

Definitivni odgovor

Ipak, Zelenski pokušava spasiti što se spasiti može. Jučer poslijepodne objavljeno je kako će SAD i Ukrajina početi razgovore u Švicarskoj kako bi ovim konzultacijama bar omekšali Washington koji pak očekuje definitivan odgovor Kijeva do četvrtka, odnosno američkog Dana zahvalnosti.

S druge strane, ruski predsjednik Putin, odjeven u maskirnu vojnu odoru, već je na ruskoj nacionalnoj televiziji poručio da će ratne operacije u Ukrajini biti pojačane ako Kijev negativno odgovori na prijedlog prema kojem bi Moskvi bio prepušten dio teritorija koji sada ukrajinske snage drže pod nadzorom, te da bi sada okupirana područja Ukrajine bila potpuno integrirana u Rusiju i priznata kao ruski teritorij, uključujući i od strane SAD-a i samog Kijeva.