Iako stanje uvijek može biti bolje, činjenica je da hrvatska znanost i domaći znanstvenici znaju itekako privući pažnju svojim radom i rezultatima koji su ponekad relevantni u svjetskim okvirima. Jedan od posljednjih takvih primjera vezan je uz područje Primorsko-goranske županije, točnije mladi znanstvenika čiji je rad itekako uočen stiže s područja zeleno-plave županije, točnije iz Crikvenice. Riječ je o prof. dr. Mateu Gašparoviću s Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Njegov je kvalitetan rad nedavno istaknut kroz rad Sveučilišta Stanford u Kaliforniji. Naime, tamo je pod vodstvom profesora Johna Ioannidisa objavljena studija o znanstvenoj citiranosti koja rangira oko 230.000 najcitiranijih svjetskih znanstvenika u svim disciplinama, obuhvaćajući dva posto najutjecajnijih istraživača u svakoj pojedinoj grani znanosti. Na listi se nalazi ukupno 129 hrvatskih znanstvenika, a među njima su čak dva djelatnika Geodetskog fakulteta – dr. Bojan Vršnak i prof. dr. Mateo Gašparović.

POTVRDA I POTICAJ

No, tko je Mateo, pitamo ga na početku razgovora.

– Trenutno sam na Geodetskom fakultetu u Zagrebu zaposlen na radnom mjestu izvanredni profesor te obnašam funkciju prodekana za nastavu i studente. U svom radu, bavim se istraživanjima vezanim uz znanstveno područje fotogrametrije i daljinskih istraživanja, razvoj algoritma za automatsko praćenje promjena u okolišu temeljem podataka prikupljenih sa satelita, aviona, dronova i terestrički.

Što vam znači činjenica da ste, na temelju brojnih objavljenih tekstova, među najcitiranijim svjetskim znanstvenicima?

– Tome se nisam nadao i moram biti iskren da sam bio potpuno iznenađen kada sam dobio poruku kolegice da sam uvršten na listu. Ova činjenica za mene predstavlja neovisnu potvrdu dosadašnjeg rada i naravno veliki poticaj za dalje. Naravno, taj uspjeh ne bi bio moguć bez suradnje s brojnim kolegama znanstvenicima s hrvatskih i međunarodnih institucija kojima ovim putem zahvaljujem. S obzirom na to da se već dugi niz godina bavim znanstvenim istraživanjima u cilju razvoja, primjene te širenje znanja u području svemirskih tehnologija poput primjene podataka Copernicus programa Europske svemirske agencije, smatram da je to velika prilika za geodeziju. Naime, geodezija kao struka uvijek je bila prilagodljiva novim tehnologijama, senzorima, novim platformama za brzo prikupljanje točnih prostornih podataka o prostoru oko nas pa smatram da će i ovoga puta tome biti tako. Stoga me kao znanstvenika uvijek i »vuče« želja za razvojem realno primjenjivih metoda, algoritama i u konačnici sustava koji će omogućiti veću primjenjivost i širenje geodezije u mnogim područjima. Treba istaknuti da se na taj način trasira put geodetskoj privredi i cijelom gospodarstvu za širenje poslovanja te otvaranje novih radnih mjesta.

TERENSKE AKTIVNOSTI

Očigledno je da volite svoju struku. Što je njen temelj i kako ona utječe na naš život, najjednostavnije rečeno?

– Geodezija je tehnika i znanost koja se bavi izmjerom i prikazom Zemljine površine, određivanjem oblika Zemlje i njezina polja sile teže. Saznanja vezana uz geodeziju kao nauku mogu itekako koristiti čovjeku i čovječanstvu na mnogim područjima života i rada. U dosadašnjim znanstvenim istraživanjima u sklopu projekata u području daljinskih istraživanja razvili smo brojne automatske metode, poput onih za praćenje stanja poljskog jasena u Hrvatskoj, kartiranje Natura 2000 nizinskih šumskih staništa, procjene prikladnosti poljoprivrednih zemljišta za sadnju pojedinih kultura, procjene dugotrajnih učinaka klimatskih i antropogenih utjecaja na vegetacijski pokrov u Hrvatskoj pa do praćenja urbanizacije i procjene rizika te digitalnih servisa za zeleni urbani razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama – i to sve na temelju satelitskih snimaka. Primjerice, razvijene metode mogu se primjenjivati u situacijama kada je potrebno brzo reagirati na posljedice vremenskih nepogoda, poput vjetroizvala ili drugih događaja koji zahtijevaju preciznu prostornu analizu. Njihova primjena omogućuje značajno unapređenje terenskih aktivnosti te pruža podršku brojnim područjima ljudske djelatnosti koja se oslanjaju na točne podatke o Zemljinoj površini. Satelitske snimke koje koristimo i analiziramo mogu biti od velike pomoći pri izradi različitih vrsta prostornoplanskih dokumenata, praćenju razvoja naselja i infrastrukture, urbanom planiranju, poljoprivredi, istraživanju klimatskih promjena i mnogim drugim područjima. Ukratko, sve što se može brzo i precizno detektirati snimkama iz zraka ili svemira predstavlja potencijalno područje primjene naših metoda te doprinosi povećanju kvalitete rada različitih struka i djelatnosti. Zbog svega toga drago mi je da baš naš fakultet radi na još većem širenju geodetske znanosti i struke na internacionalnoj razini. Tako je baš u organizaciji Geodetskog fakulteta u srpnju 2024. godine održana prva međunarodna konferencija International Conference of Environmental Remote Sensing and GIS – ICERS posvećena daljinskim istraživanjima u okolišu i GIS-u. Konferencija je organizirana u sklopu projekta »Procjena dugotrajnog učinka klimatskih i antropogenih utjecaja na prostorno-vremensku dinamiku vegetacijskog pokrova u Hrvatskoj korištenjem satelitskih opažanja« (ALCAR) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanosti, kojeg sam voditelj. Cilj i svrha ICERS konferencije je okupiti stručnjake i istraživače iz cijelog svijeta na jednom mjestu i podijeliti najnovija dostignuća u području daljinskih istraživanja i GIS-a, a pritom ponuditi nove perspektive za rješavanje problema vezanih uz promjene u okolišu. Treba istaknuti kako je ukupno prezentirano 49 predavanja od strane domaćih i stranih autora iz 17 zemalja (Hrvatska, Njemačka, SAD, Norveška, Francuska, Kina, Južna Korea, Etiopija, Turska, Slovenija, Italija, Mađarska, Kirgistan, Gruzija, Srbija, Bugarska i BiH) s 4 kontinenta. Iduće godine planiramo održavanje druge ICERS konferencije od 1. do 3. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

PRIVILEGIJA U ERI POMAGALA

Po svemu se, dakle, ubrajate u vrh te znanosti. No, kakav je bio put do sadašnjeg statusa, odnosno kako je teklo školovanje?

– Nakon završene osnovne škole Vladimira Nazora u Crikvenici te srednje Građevinske tehničke škole Rijeka, diplomirao sam na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim i doktorirao 2015. godine s temom »Radiometrijsko izjednačenje tekstura fotorealističnih 3D modela«. Kako su teme diplomskog rada i doktorata usko vezane uz područje fotogrametrije i daljinskih istraživanja, rad na Katedri za fotogrametriju i daljinska istraživanja Geodetskog fakulteta predstavljao je logičan izbor i omogućio mi put za daljnji znanstveni i stručni razvoj. Svoj rad na Geodetskom fakultetu započeo sam kao stručni suradnik pa potom asistent, poslijedoktorand i docent, a obnašao sam i funkcije prodekana za financije i poslovanje te pročelnika katedre za fotogrametriju i daljinska istraživanja.

Naravno, ako živite i radite u Zagrebu, pretpostavljam da su veze sa zavičajem česte i redovne?

– Da, kćerkica Lucija, supruga Iva i ja smo vrlo često u našem kraju u kojem imamo roditelje, rodbinu i prijatelje. Crikvenica, Povile i Rijeka naše su česte destinacije jer ih volimo i uvijek nađemo razlog, ljeti kupanje i more, zimi maškare ili dolasci na utakmice najdraže Rijeke, a između sve ostalo.

Primjer ste uspjeha mladog znanstvenika, »domaćeg čovika«. Možete li, sabirući svoja dosadašnja iskustva, štogod poručiti mladim školarcima, srednjoškolcima, studentima…

– Vrlo vjerojatno da nisam 2000. upisao srednju strukovnu školu – smjer geodetski tehničar, moj bi put bio drukčiji. Smatram da je dobro, naravno, ako za to postoji želja, što ranije se fokusirati i krenuti prema srednjem strukovnom obrazovanju jer to omogućuje odličan temelj za nastavak karijere na tehničkim fakultetima. Geodezija je jedna prekrasna struka koja razvojem tehnologije kroz povijest, sadašnjost i budućnost omogućuje zaista široku lepezu poslova. Povezuje rad na terenu i u uredu, što je zaista privilegij danas u doba umjetne inteligencije i ostalih pomagala. Naravno, govorim o geodeziji jer mi je to struka, ali takav stav i odnos prema radu, učenju i uspjehu važi i za sva ostala područja ljudske djelatnosti, sve struke.

DVADESET RADOVA U ČASOPISIMA NAJVIŠE KATEGORIJE

Gašparović je do sada sudjelovao u provedbi više od 15 znanstvenih projekata Geodetskog fakulteta, od čega u deset u svojstvu voditelja. Bio je mentor četiri obranjena doktorska rada na Geodetskom fakultetu te komentor na jednom doktoratu na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Kao autor i koautor objavio je više od 45 znanstvenih radova u visokokvalitetnim znanstvenim časopisima indeksiranim u Web of Science Core Collection (WoSCC), od kojih je 20 u časopisima kategorije Q1 (najviše kategorije). Uz navedeno, recenzirao je više od 230 radova, te dva znanstvena projekta. Član je brojnih međunarodnih i hrvatskih udruženja kroz koja nastoji dodatno izgraditi svoje znanje i iskustvo, ali i podijeliti ga s kolegama i suradnicima. Član je Hrvatskog geodetskog društva (Geodetske udruge Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije), Hrvatskog kartografskog društva, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, član izvršnog odbora Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Referentne skupine za Svemirski program Unije Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, nacionalni delegat u GEO High Level Working Group (GEOHLWG) te Međunarodnog društva za fotogrametriju i daljinska istraživanja (ISPRS), Međunarodne asocijacije za geodeziju (IAG) i Europske geoznanstvene unije (EGU).