Prijedlogom državnog proračuna za iduću godinu Hrvatska je ponovo na rubu procedure prekomjernog deficita jer se s ovakvom fiskalnom politikom povećava rizik manjkova i smanjuje prostor za djelovanje u razdoblju usporavanja gospodarstva ili krize, upozorava glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić i dodaje da uz podbačaj prihoda od PDV-a u odnosu na plan od 381 milijun eura, Hrvatska bilježi jedno od najvećih pogoršanja proračunskog salda među svim članicama Europske unije.

Plan proračuna za 2026. temelji se na optimističnim pretpostavkama rasta BDP-a od 2,7 posto, dok HUP vidi nešto skromniji rast od 2,5 posto zbog slabijeg okruženja u eurozoni, manjeg fiskalnog impulsa i hlađenja tržišta rada.

Napominju da je projekcija temeljena na očekivanju suficita lokalne države, pa bi svaki manjak discipline na pojedinim stavkama rashoda lako mogao gurnuti Hrvatsku u proceduru prekomjernog deficita.

Hrvoje Stojić / Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Rast deficita ili kako su u HUP-u naveli »promašaj od jedan posto BDP-a« proizlazi iz prebrzog rasta rashoda središnje države jer je konsolidirana masa plaća rasla 46 posto u dvije godine (od 2023.-2025.), a transferi stanovništvu i dalje rastu, navodi Stojić.

Jeftino zaduživanje

I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je »plesanje po rubu mastrihtskih kriterija« najveći problem proračuna za iduću godinu.

Pita se zašto Vlada uopće ide na stvaranje deficita u vrijeme gospodarskog rasta umjesto da stvara zalihe, odnosno viškove u proračunu, kao što je bilo prije devet godina,u vrijeme ministra financija Zdravka Marića, bez ikakvih negativnih učinaka.

– Vlada treba stati na loptu, ograničiti deficit i uravnotežiti proračun. Proračunska politika nosi velike rizike, a korisnici proračuna nikad neće biti zadovoljni onim što će dobiti.

Vladina politika da zadovolji sve zahtjeve korisnika nije dovoljno odgovorna, ističe Novotny i dodaje da će se deficit pokriti niskom cijenom zaduživanja koju ima Hrvatska, a i prodajom državnih vrijednosnica građanima po povoljnijim kamatama jer su banke prelikvidne i nemaju interesa ponuditi kamatu veću od 1,5 do dva posto na štednju.

Dosadašnji gospodarski rast Vlada je temeljila na intenzivnom korištenju europskih fondova, ali i na državnom intervencionizmu i takav kejnezijanski pristup kroz pumpanje državnih investicija nije održiv na dugi rok, upozorava Novotny, i u srednjem roku bi mogao doći do zida, posebno javna ulaganja od kojih su mnoga neproduktivna.

U HUP-u također podsjećaju da je u lanjskim projekcijama državnog proračuna planirano realno zamrzavanje rasta plaća u idućoj godini te da je već rebalansom ovogodišnjeg proračuna rast mase plaća utvrđen 4 posto iznad planiranog, dok je rast mase plaća u idućoj godini planiran »malo ispod nominalnog rasta ekonomije«.

Inflacija će biti veća

– Vlada se i nakon eksplozije mase plaća iz središnjeg proračuna tijekom 2024. i 2025. od 64,1 posto ili 2,5 milijardi eura i dalje suočava sa zahtjevima za povišice.

Naknade građanima (+ 9,3 posto ili 1,1 milijardu eura) rastu iznad kapaciteta rasta ekonomije, a riječ je o mirovinama indeksiranima za stopu inflacije i prosječnu plaću te inkluzivnom dodatku, napominje Stojić.

U HUP-u pritom i planirani rast doprinosa od 8,2 posto smatraju optimističnim jer se temelji na visokim očekivanjima rasta plaća i zaposlenosti, dok je rast plaća u privatnom sektoru, kažu, već usporio.

Za planirani rast izdataka u zdravstvu od svega 2,4 posto u HUP-u smatraju da je nerealno očekivati zbog duga za lijekove koji je premašio 800 milijuna eura te navode da aktualni model financiranja zdravstva stvara 40 milijuna eura novih dugova mjesečno.

– Potrebno je racionalizirati mrežu bolnica, optimizirati javnu nabavu, smanjiti troškove koje generira dupla dijagnostika i razviti sustav temeljen na ishodima liječenja, čime bi se rashodi mogli smanjiti za 20 do 40 posto, predlažu u HUP-u i dodaju da je učinkovitost našeg zdravstvenog sustava niska iako trošimo 7,8 posto BDP-a za zdravstvo, što je više od prosjeka EU-a.

Damir Novotny / Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Vladinu procjenu inflacije od 2,8 posto u idućoj godini u HUP-u također smatraju preniskom s obzirom na nastavak snažnog rasta plaća i pritisaka na javnu potrošnju, a Novotny napominje da ekspanzivna fiskalna politika utječe na inflaciju na način da je ubrzava.

Sve okolnosti naklonjene su rastu inflacije, no to će biti isključivo naš domaći problem jer inflacija, posebno cijene hrane, nisu pod Vladinom kontrolom, kaže Novotny.