3I/ATLAS je treći potvrđeni međuzvjezdani objekt koji ulazi u naš Sunčev sustav, a otkriven je ove godine. Znanstvenici su vrlo zainteresirani jer je ovaj objekt znatno veći i kemijski drugačiji od prethodnih poput ʻOumuamua i 2I/Borisova. Promjer mu je oko 2,8 kilometara, a njegov plinoviti omotač sadrži rekordno veliku količinu ugljičnog dioksida, što je vrlo neobično za komete.

Putanja i brzina

3I/ATLAS putuje hiperboličnom orbitom brzinom većom od 200.000 kilometara na sat, što znači da nije zarobljen gravitacijom Sunca i dolazi izvan našeg zvjezdanog sustava. 29. listopada 2025. godine prošao je perihel, najbližu točku Suncu, a 19. prosinca približit će se najbliže Zemlji na sigurnoj udaljenosti od otprilike 270 milijuna kilometara. To potvrđuje da ne predstavlja nikakvu opasnost za naš planet.

Kemijske i fizičke osobitosti objekta

Jedna od najzanimljivijih stvari kod 3I/ATLAS-a je njegov sastav. Za razliku od tipičnih kometa koji imaju vodu kao glavni sastojak u svojoj komi, kod ovog objekta dominira ugljični dioksid, što upućuje na drukčije uvjete nastanka.

Znanstvenici smatraju da je ovaj komet mogao nastati u protoplanetarnom disku mlade zvijezde s izloženošću snažnom ultraljubičastom i rendgenskom zračenju ili tijekom dugog međuzvjezdanog putovanja kroz različite uvjete, primjerice blizu središta galaksije ili supernove.

Astronomi pretpostavljaju da je 3I/ATLAS star milijardama godina, možda i tri milijarde godina stariji od našeg Sunca. Vjeruju da je izbačen iz svoga matičnog zvjezdanog sustava zbog gravitacijskih poremećaja, što ga čini „drevnim putnikom“ kroz galaksiju.

Važno proučavati 3I/ATLAS

Promatranja ovog objekta, uključujući ona napravljena s pomoću Svemirskog teleskopa James Webb (JWST), omogućuju dobivanje podataka o sastavu, ponašanju i podrijetlu međuzvjezdanih tijela. Proučavajući jedan od najneobičnijih objekata ikad viđenih, znanstvenici mogu steći uvid u evoluciju svemira, formiranje planeta te uvjete u drugim sustavima.

Iako je 3I/ATLAS neuobičajen zbog svojih fizikalnih i kemijskih svojstava, znanstvenici potvrđuju da ne postoji prijetnja Zemlji.