“Na žalost postoji ideja o ukidanju OHR-a a na to su ‘nasjeli’ i neki ljudi u međunarodnom prostoru”, kazao je Konaković novinarima u Sarajevu potvrdivši tako nagađanja da bi OHR mogao biti zatvoren i koja su se pojavila u medijima.

Godinama su već najglasniji zagovornici ukidanja OHR-a Milorad Dodik i drugi političari iz Republike Srpske a na njihovoj je meti posebice sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.

Zagovornik ukidanja OHR-a je i Rusija koja se povukla i iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), tijela koje nadzire OHR i daje smjernice za rad visokog predstavnika. Rusko stajalište u stanovitoj mjeri podupire i Kina no ta država nikada nije ni bila uključena u PIC.

U tom su tijelu najutjecajnije zapadnoeuropske države te SAD i Japan kao i Turska i one osiguravaju sredstva za rad OHR-a.

Konaković je kazao kako je zbog svega poslao pisma vladama odnosno ministarstvima tih država-članica Upravnog odbora PIC-a želeći ih upozoriti na štetne posljedice koje bi uslijedile u slučaju mogućeg ukidanja OHR-a ili smanjenja ovlasti koje ima visoki predstavnik koji sada može nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Kome još smeta OHR i zašto?

U četvrtak je šef bosanskohercegovačke diplomacije kazao kako ga posebice brine to što u kampanju protiv OHR-a sudjeluju i neke “probosanske stranke” čime je aludirao na sadašnju oporbu predvođenu Strankom demokratske akcije (SDA).

“Učinit ćemo sve da se to ne dogodi”, kazao je Konaković nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj se, uz ostalo, raspravljalo i o imenovanju ureda glavnog pregovarača s Europskom unijom no takva odluka ipak nije donesena.

Predsjedateljica Borjana Krišto predložila je da se taj ured uspostavi na temelju odluke Vijeća ministara kao i da se imenuje pregovarač no tome su se usprotivili bošnjački ministri. Konaković je pojašnjavao kako oni žele da se izbjegnu moguće blokade odnosno zloporaba instituta veta pa žele da glavnog pregovarača imenuje parlament ili Predsjedništvo BiH.

Krišto je pak kazala kako pregovarač i zamjenici nisu predstavnici u međunarodnim organizacijama nego osobe koje obavljaju operativne poslove pa nema logike da ih imenuje Predsjedništvo BiH ali ni parlament koji za to nije izrijekom ovlašten.

Zaključila je kako trenutačno nije bilo dovoljno političke volje da se sve to odmah riješi na Vijeću ministara.

“Žao mi je što tu odluku nismo usvojili i dođemo do imenovanja glavnog pregovarača i njegova dva zamjenika”, kazala je Krišto dodajući kako je uvjerena kako će se rješenje ipak uskoro naći.