„Danas svjedočimo tužnom danu za Hrvatski sabor koji je danas iskorišten da posluži kao kulisa jednom odvratnom revizionističkom skupu ljudi koji nemaju ni časti ni obraza kada su odlučili naš zajednički dom, našu katedralu hrvatske državnosti, zloupotrijebiti za svoju prljavu rabotu”, kazala je Ikić Baniček u slobodnom govoru na početku saborske sjednice.


Priglupe laži


„Imamo grupu ljudi koji u nedostatku ikakve vjerodostojnosti i ikakvog kredibiliteta pokušavaju u našem parlamentu napraviti prevaru hrvatskih građana, i zlouporabom Hrvatskog sabora stvoriti lažni dojam da iza laži koje su konstruirali stoji autoritet i kredibilitet Hrvatskog sabora”, dodala je.




Tvrdi da zastupnici koji organiziraju taj okrugli stol žele zamutiti i zamagliti povijesnu istinu priglupim lažima koje ne vjerujem da ikome mogu prodati.


„Nije vjerojatno da će ikoga uvjeriti da ustaški logor smrti u kojem su ubijani Srbi, Židovi, Romi  i svi ostali neprijatelji zločinačko-ustaškog režima nije postojao, jer je ta laž toliko glupa da se sama po sebi diskvalificira” rekla je.


Dodala je da postoje dvije mogućnosti zašto to rade.


”Jedna je da je u pitanju osjećaj srama  jer su zločin počinili njihovi preci pa ih pokušavaju oprati od stravičnosti zločina koje su počinili, a još zlokobnija, druga opcija, je da pokušavaju negirati i izbrisati iz kolektivnog pamćenja ljudi zločin jer ga namjeravau ponoviti. Valjda misle da će ljudi, ako zaborave na zlodjela ustaških krvnika povodljiviji za neku novu inačicu ideologije  koja će izroditi neke nove rasne zakone i kojoj je cilj etnički očistiti hrvatski nacionalni prostor  nekim novim genocidom”, ustvrdila je  Ikić Baniček.


Upitala je kako je moguće da za negiranje holokausta u ostalim  zemljama EU završite u zatvoru, a u Hrvatskoj dobijete dvoranu u Hrvatskom saboru.


Stati na loptu


Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) kazala je da se navedenom temom nije bavila, no poziva da se stane na loptu.


„Postoje  argumenti i način na koji se mogu kritizirati određene inicijative, ako ulazimo u obitelji, napomenemo da su možda naši preci zločinci ili su oni budući zločinci, mislim da prelazimo jednu granicu”, kazala je.


U nastavku je upozorila na rast cijena nekretnina u Hrvatskoj, HNB-ovo smanjenje kreditne sposobnosti građana i otvaranje vrata građanima zemalja OECD-a da kupuju nekretnine u Hrvatskoj.


Da je riječ o revizionističkom skupu smatraju i u stranci Možemo!.


Revizionistički skup uz dozvolu HDZ-a


”Dozvolom ovog revizionističkog skupa, HDZ-ova većina stavila je cijelu instituciju parlamenta u položaj koji je inače opisan kao oblik kaznenog djela. Javno poticanje na nasilje i mržnju je, između ostaloga, i umanjivanje žrtava genocida. Oni upravo to rade, i to u najvišoj instituciji u Hrvatskoj”, rekla je zastupnica Sandra Benčić na konferenciji za novinare .


Benčić je spomenula i bivšeg predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera, kazavši da je odmah nakon postavljanja ploče Juri Francetiću sazvao izvanrednu sjednicu Vlade i naredio da se ta ploča ukloni.


”Politički anemičan kukavica Andrej Plenković doslovno  ničice pada pred ovakvim revizionistima. Kako je kukavica u vanjskoj politici, tako je kukavica i u unutarnjoj politici”, ustvrdila je.


Darko Klasić (Klub HSLS i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka), govoreći u slobodnom govoru o zelenim politikama, kazao je da električni automobili nisu ni približno zeleni koliko se prikazuju.


„Nitko se nije zapitao što će s tim automobilima biti za deset godina, kada istekne krajnji vijek trajanja električnih baterija, kada je nabava novih baterija veća od vrijednosti automobila, a cijena zbrinjavanja iskorištenih baterija mjeri se tisućama eura”, rekao je .


Terenska nastava “sve nedostupnija”


Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) ukazao je na visoke cijene terenske nastave učenika, ekskurzija i škola u prirodi.


„Taj važan segment obrazovanja postaje sve nedostupniji. Cijene  stručnih ekskurzija i terenske  nastave u Hrvatskoj pa tako i u Istri, u nekim su slučajevima porasle i dvostruko u odnosu na prije 15-ak godina”, rekao je Peršurić, navodeći da jednodnevna škola u prirodi danas košta 50 ili 60 eura,  a višednevna stručna putovanja 500 i više eura.


Kako bi cijene bile pristupačnije, predložio je zajedničke nabave prijevoza  i smještaja, te subvencionirane cijene karata i ulaznica, posebice za muzeje i parkove prirode.