Međunarodni znanstveni skup »Crikvenica, obljetnice i baština – prigodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva« održan je u crikveničkoj Gradskoj vijećnici. U povodu iznimno važne obljetnice – 1100 godina od uspostave Hrvatskog Kraljevstva, Crikvenica je tako postala domaćin međunarodnog znanstvenog skupa koji je okupio istaknute stručnjake iz područja prava, povijesti, književnosti i kulturne baštine.

Ovaj skup ne samo da je pridonio znanstvenoj raspravi o ključnim trenucima hrvatske državnosti, već je istaknuo i Crikvenicu kao grad bogate povijesti i kulturnog nasljeđa.

Reafirmacija povijesne važnosti

Kroz izlaganja domaćih i stranih znanstvenika, rasvijetljen je pravno-politički razvoj Vinodola i Crikvenice, značaj Matice hrvatske, uloga pavlinskog samostana, kao i upravno ustrojstvo Selca u različitim povijesnim razdobljima.

Poseban naglasak stavljen je na lik kralja Tomislava u književnosti i kazalištu, te na doprinos iseljenika iz crikveničkog kraja u turbulentnim vremenima europske povijesti.

Kako ističu organizatori – Grad Crikvenica, Muzej Grada Crikvenice i Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, za Crikvenicu ovaj skup predstavlja priliku za reafirmaciju vlastite povijesne važnosti unutar šireg nacionalnog konteksta.

Grad se time pozicionira kao mjesto susreta znanosti, kulture i identiteta, ali i kao prostor u kojem se baština ne samo čuva, već i aktivno interpretira i prenosi budućim generacijama. Ravnateljica Muzeja Grada Crikvenice Silvija Huljina pojasnila je kako je uopće došlo do organizacije ovoga skupa u Crikvenici.

– Hrvatski sabor je prošle godine 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda. U prvom redu tu je godina krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava, kao i njegov spomen u pismu pape Ivan X., kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor, čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti. Nadalje, u travnju ove godine Muzej Grada Crikvenice je u suradnji s Družbom »Braća Hrvatskog Zmaja«, organizirao znanstveno-popularno predavanje »Tomislav i 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva 925. – 2025.«, koje je održao prof. dr. Željko Bartulović. Tom prilikom je iskazana želja, ali i potreba za organizacijom skupa koji bi tematski obradio ovu važnu obljetnicu te prikazao naš grad kroz prošlost. Zahvaljujući radu Znanstvenog i Organizacijskog odbora, danas smo okupili uistinu velika i značajna imena hrvatske znanstvene i stručne zajednice. Čak 12 zanimljivih predavanja obuhvatit će raznovrsne teme iz naše zavičajne povijesti ili one u izravnoj vezi s ovogodišnjom obljetnicom, kazala je Huljina.

Silvija Huljina i Željko Bartulović / Foto: Nikola Blagojević

Skup je otvorila gradonačelnica Grada Crikvenice Ivona Matošić Gašparović, ujedno predsjednica Organizacijskog odbora samog skupa. Skupu je nazočila i Ines Kassal Andrašević, predsjednica Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

– Posljednjih dana imali smo dva velika međunarodna znanstvena skupa u Crikvenici, prvi posvećen utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more i očuvanju njegovih ekosustava, a drugi velikoj 1100. obljetnici nastanka Hrvatskog Kraljevstva. Potonji je nastao u suradnji riječkog Pravnog fakulteta, Grada Crikvenice i Muzeja Grada Crikvenice, a posebno me veseli to što su teme koje se ovdje obrađuju usko vezane uz naše područje, područje grada Crikvenice i Vinodola, kao i činjenica da skup okuplja renomirana imena znanstvene zajednice i stručnjaka. Veselim se svemu što ćemo danas naučiti, vjerujem da ćemo čuti puno toga što možda i nismo znali. Ono što je posebna vrijednost ovog skupa je to što ćemo po završetku skupa sve radove i istraživanja objaviti u zborniku koji će ostati trajni spomen na ovo događanje. Nadam se da će ono postati praksa u budućnosti i da će se ova suradnja nastaviti i dalje, kazala je Matošić Gašparović.

Ogranak Matice

Međunarodni skup je počeo izlaganjem prof. dr. Željka Bartulovića, ujedno i predsjednika Znanstvenog odbora skupa, pod nazivom »Iz državnopravne povijesti srednjovjekovnog Vinodola i Crikvenice – prigodom 1100. obljetnice rexa Tomislava i 800. obljetnice vlasti Krčkih knezova nad Vinodolom«. Prije početka njegova predavanja pitali smo ga koja su njegova očekivanja od skupa i što on znači za samu Crikvenicu.

– Pojedine jedinice lokalne samouprave različito pristupaju svojoj baštini. Neke smatraju da ona možda nije nešto čime se trebaju hvaliti i promovirati, međutim Grad Crikvenica itekako ima osjećaj za isticanje svoje povijesti i baštine. Crikvenica je grad bogate povijesti, a mi ćemo danas ponajviše govoriti o 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva i povezanosti s ovim prostorom. Bit će riječi o srednjovjekovnoj povijesti Vinodola i značaju Vinodolskog zakona, ili, pak, o osnivanju pavlinskog samostana u Crikvenici od strane Nikole IV. Frankopana. Uz ove srednjovjekovne teme, obradit ćemo i pojedine teme iz suvremene povijesti. Konkretno, nekoliko tema iz povijesti Općine Selce, koja je nekada na ovom prostoru postojala kao zasebna općina. Naglasak će biti na razdoblju Općine Selce od 1939. do 1941. godine. Važna je i tema o kralju Tomislavu kroz njegov prikaz u književnosti, kazalištu, glazbi, o kruni kao simbolu vlasti u Hrvatskom Kraljevstvu. Ponavljam, crikveničko-vinodolski kraj se doista ima čime podičiti. Nadam se da će ovaj skup prerasti u redovite susrete u sklopu kojih bismo u konačnici mogli objavljivati radove u Vinodolskom zborniku. S druge strane, možda će ovo biti i inicijativa za osnivanje ogranka Matice hrvatske u Crikvenici, koji nažalost još uvijek ne postoji, budući da će skupu nazočiti i bivši predsjednik Matice hrvatske, prof. emeritus dr. Stipe Botica, zaključio je Bartulović.

Silvija Huljina, Ines Kassal Andrašević, Željko Bartulović i Ivona Matošić Gašparović / Foto: Nikola Blagojević

Zanimljiva predavanja

Profesor Botica je održao predavanje »Matica hrvatska u službi hrvatskog naroda«. Uslijedilo je predavanje beogradskog profesora Zorana Mirkovića pod nazivom »O Vinodolskom zakonu – mestu i značaju statuta pisanih na narodnom jeziku u istoriji slovenskih prava«.

Mađarski predavači Ladislav Heka i Ildiko Szondi održali su predavanje »Crikvenica u planovima i programima Ugarske vlade u vrijeme dualizma«. Maja Polić je govorila o Selcu koncem 19. i početkom 20. stoljeća s aspekta pravno-političke i društvene povijesti. Ines Matić Matešković izložila je pravno-povijesne temelje osnutka pavlinskog samostana u Crikvenici u svjetlu radova akademika Luje Margetića.

Videovezom se javio John P. Kraljić, s temom »Iseljenici iz crikveničkog područja za vrijeme Španjolskog građanskog rata«. Marijana Trinajstić je predstavila lik kralja Tomislava u hrvatskoj književnosti s osvrtom na stvaralaštvo Vladimira Nazora. Luka Nalis je govorio o državnopravnoj aproprijaciji srednjovjekovne Hrvatske i kralja Tomislava u drami Tomislav Stjepana Miletića. Goran Crnković je imao predavanje »Još o hrvatskoj vladarskoj kruni«. Luka Krznarić je govorio o upravnoj povijesti Općine Selce u doba Nezavisne Države Hrvatske 1941., a Stefani Jadro Štefančić o upravnom ustrojstvu Općine Selce 1939. godine.

 Grad Crikvenica itekako ima osjećaj za isticanje svoje povijesti i baštine

dr. Željko Bartulović