Tunel u čiju izgradnju je uloženo 67 milijuna eura, dio je sustava hidroelektrane Dabar, najznačajnijeg objekta unutar projekta Gornji horizonti.


Projekt čiju su realizaciju pokrenule vlasti u bivšoj Jugoslaviji, a nastavila Republika Srpska obuhvaća izgradnju dvaju akumulacijskih jezera, triju hidroelektrana kao i niza tunela kanala koji će omogućiti preusmjeravanje voda iz sliva Neretve u Trebišnjicu radi povećanja hidroenergetskog potencijala i proizvodnje električne energije.




Voda iz toga sustava završava u Platu kod Dubrovnika.


Prema najavama investitora, Elektroprivrede Republike Srpske, puštanje hidroelektrane Dabar u rad očekuje se do 2027. godine.


Zajedno s povećanjem elekktroenergetskih kapaciteta brojna ekološka udruženja i hidrološki stručnjaci upozoravaju na brojne štetne posljedice.


Oni ističu da bi preusmjeravanje voda moglo dovesti do presušivanja pritoka Bune, Bunice i Bregave, te narušavanja prirodne ravnoteže u slivu Neretve.


Realizacija tog projekta povećava rizik od zaslanjenja donjeg toka Neretve, osobito u delti i području Hutova blata.


Znanstvene analize i međunarodni izvještaji upozoravaju da bi takve promjene mogle imati dugoročne posljedice po pitku vodu, poljoprivredu i bioraznolikost područja koje ovisi o stalnom dotoku svježe vode iz Neretve i njezinih pritoka.