»Koketira« se tek s prodajom 25 posto dionica HEP-a / arhiva NL
Taj novac država bi godišnje uprihodovala samo od prodaje državnih udjela, odnosno dionica. No, čini se da u ovoj godini od tog Vladinog plana neće biti ništa
Aktiviranje državne imovine, bilo kroz prodaju, odnosno privatizaciju, darovanje ili iznajmljivanje u gospodarsku svrhu, bili su jedna od glavnih točaka u programu i vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića. Tako su i u proračunima za 2016. i 2017. godinu istaknuli planove po kojima bi samo od prodaje državnih udjela, odnosno dionica godišnje u proračun prikupili oko 1,4 milijarde kuna. Takav je plan Vlada istaknula za svaku godinu do kraja mandata i u Programu konvergencije koji je uputila Europskoj komisiji.
Bez jasnog plana
Tim bi se novcem trebao pokrivati deficit državnog proračuna, što onda smanjuje potrebu za zaduženjem, a u konačnici pomaže da pada udio javnog duga u BDP-u, što je jedan od glavnih ciljeva Vlade. No, čini se da ni u ovoj godini od tog plana neće biti ništa, odnosno da će završiti daleko ispod postavljenih ciljeva kako je to uostalom bilo i prošle godine.
Lani je Vlada, pokazuje izvršenje proračuna za prošlu godinu, od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava zaradila nešto više od 345 milijuna kuna, što znači da je ostvarila trećinu plana.
Godinu dana ranije, još u mandatu vlade Zorana Milanovića, privatizacijski prihodi bili su nešto veći od milijun kuna, a značajniji privatizacijski prihodi u proračun su došli 2014. godine i to u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna od prodaje Croatia osiguranja.
Kakvi su planovi za ovu godinu, na koji način će se ostvariti zarada od 1,4 milijarde kuna i je li država možda u prvoj polovici ove godine, barem na dražbi dionica ostvarila kakav prihod koji bi upućivao da će plan možda biti ostvaren pitali smo Ministarstvo državne imovine. No, odgovor na pitanje koja bi državna imovina mogla u privatizaciju, nismo dobili.
Kako neslužbeno doznajemo, iako je već prošlo više od polovice godine, jasnog plana koji bi bio usuglašen u Vladi, jer bez čvrste političke odluke nijedna privatizacije neće lako proći, nema.
Naši sugovornici ističu da vjerojatno još na dnevni red nije došla rasprava o prodaji nekih značajnijih udjela. Koketira se tek s prodajom 25 posto dionica HEP-a, ali zasad je službeni stav Vlade da će ta tvrtka u privatizaciju samo ako se bude išlo u otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a.
Da će plan biti nemoguće ostvariti do kraja godine sugerira i natječaj koji je objavio Centar za restrukturiranje i prodaju i u kojem se na javnom nadmetanju nude dionice i udjeli u 12 trgovačkih društava, a ukupna vrijednost tih dionica je nekoliko stotina tisuća kuna. Između ostaloga prodaju se primjerice 22 udjela u RIO Rijeka, što je 0,02 posto te tvrtke, nominalne vrijednosti 6,6 tisuća kuna, te 441 dionica Brodogradilišta Cres, nominalne vrijednosti 164 tisuće kuna, što čini 1,47 posto dionica te tvrtke.
Pokrivanje deficita
No, u to da bez kupnje Ine neće biti ni prodaje HEP-a ne vjeruju više ni svi članovi Vlade u situaciji u kojoj se godinama ne pokušava unovčiti državna imovina, pa nakon toga strada neko značajnije poduzeće u državnom vlasništvu, koje je ulagačima dovoljno atraktivno, a osigurava proračunske prihode.
Takav je slučaj bio i s prodajom Croatia osiguranja koji je prodala Milanovićeva vlada, koja se također nije pretjerano trudila oko prodaje manjinskih udjela, pa je na kraju za pokrivanje deficita posegnula za prodajom te državne tvrtke.
Što se tiče privatizacijskih planova za ovu godinu, nekoliko nam je sugovornika iz Vlade reklo da će oni najvjerojatnije završiti kao i prošlogodišnji ili čak i lošije, ali upozoravaju da onda to znači da država mora za 1,4 milijarde kuna povećati svoje zaduženje u ovoj godini, a tako i u sljedećim godinama. U konačnici to u mandatu sadašnje Vlade znači zaduženje od pola milijarde eura više, ako ne bude privatizacijskih prihoda koji su planirani, što onda povećava i javni dug.
