Moguća je i saborska blokada izbora troje novih ustavnih sudaca / Foto PATRIK MAČEK/PIXSELL
HDZ i dalje inzistira na pravu da predloži barem dva ustavna suca. U SDP-u su za polazište u pregovorima odabrali poziciju za koju pretpostavljaju da će biti neprihvatljiva HDZ-u i to zato što zapravo žele da se nikoga ne izabere
povezane vijesti
I proces izbora parnog broja ustavnih sudaca znao se ponekad oduljiti. Ali, konačan dogovor HDZ-a i SDP-a uvijek je bio izvjestan jer svakoj stranci pripadne kvota od polovine sudaca koji se biraju. Tako je prošle godine čak probijen rok, ali dvije stranke su se usuglasile da će od deset predložiti po pet ustavnih sudaca. Stvarne probleme izaziva situacija kada je na raspolaganju neparan broj sudaca, kao što je to i sada slučaj. Prije osam godina također se moralo izabrati tri suca Ustavnog suca, a naposljetku su HDZ i SDP pronašli formulu »1+1+1«. HDZ je predložio Miroslava Šeparovića, SDP Gorana Selaneca, a Mato Arlović je bio konsenzualni kandidat.
Uklopljeni Arlović
Budući da se za SDP ovo nije pokazalo kao dobro rješenje, jer se njegov dugogodišnji dužnosnik Arlović u potpunosti uklopio u HDZ-ovu većinu u Ustavnom sudu, sada SDP nudi HDZ-u drukčiji model biranja tri ustavna suca. On je na jučerašnjem sastanku dobio i podršku ostalih stranaka lijevo-liberalne opozicije i postao njihova zajednička ideja. Prema njoj ni HDZ-ova koalicija ni SDP s partnerima ne bi imali svog kandidata, nego bi se suce izabralo u paketu, oba bi se bloka trebala složiti da se sva tri »zalažu za zaštitu ustavnih vrijednosti«. Dakle, od 14 pravnika koji sudjeluju u javnom pozivu, o njih tri bi se HDZ i SDP morali složiti. Kandidati su Senad Bajramović, Marko Bonifačić, Neven Cirkveni, Željko Matijašec, Oliver Mittermayer, Željko Pajalić, Mate Tomislav Peroš, Goran Selanec, Domagoj Sivrić, Štefica Stažnik, Ljiljana Stipišić, Lidija Vidjak, Mladen Sučević i Vladimir Šplajt.
|
Jandroković: Oporba, a ne HDZ, pokušava kontrolirati suce Ustavnog suda Predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je u srijedu da oporba, a ne HDZ, želi kontrolirati suce Ustavnog suda dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio da oni koji tvrde da putem Chat Controla Vlada želi kontrolirati komunikaciju građana manipuliraju javnošću. „Predsjednik Vlade Andrej Plenković sasvim sigurno je došao u Hrvatski sabor više od svih ostalih predsjednika prije njega tako da su deplasirani komentari oporbe da premijer dođe jednom godišnje pohvaliti se u Saboru te da nije u doticaju s realnošću”, istaknuo je Jandroković uoči početka rasprave o premijerovu godišnjem izvješću o radu Vlade, koje Plenković Hrvatskom saboru podnosi deveti put. Koliko je oporba u doticaju s realnošću, dodao je, najbolje pokazuju njihovi rezultati na lokalnim, parlamentarnim i europskim izborima. Osvrnuo se i na predstojeći izbor tri ustavna suca za koje, prema medijskim napisima, oporba traži da dođu iz reda liberalnog svjetonazora, proučivši: “To tako neće ići, nego ćemo se pokušati dogovoriti, ne mogu to biti samo oni koji su njima prihvatljivi.” Uporno, naglasio je, pokušavaju plasirati tvrdnju da HDZ kontrolira suce Ustavnog suda, što jednostavno nije točno. Oni pokušavaju kontrolirati suce, a upravo te tvrdnje da bi trebali doći iz reda liberalnog svjetonazora to potvrđuju, ustvrdio je Jandroković. Svjetonazor je bitan u radu Ustavnog suda, kao i stručnost, međutim, oni kontinuirano igraju igru ‘napad je najbolja obrana’ i ne samo po pitanju Ustavnog suda nego nastoje stvoriti privid u javnosti da HDZ kontrolira institucije, što nije točno. „Oni pokušavaju, iako su oporba, i kroz tu vrstu komunikacije stvoriti kod građana dojam da su oni ispravni, da su kandidati koje oni predlože profesionalni i stručni, a oni drugi koji dolaze kao prijedlog vladajuće većine su isključivo vezani za politiku, što jednostavno nije istina. U konačnici, pogledajte sastav Ustavnog suda, mi ćemo inzistirati na stručnosti, da to budu profesionalci koji su se dokazali u dosadašnjem radu, a kako će se postaviti oni to ćemo vidjeti”, istaknuo je Jandroković. Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je zajedno s Jandrokovićem prije sjednice odao počast Blagi Zadri povodom 34. godišnjice pogibije, također se osvrnuo na oporbene tvrdnje da se dolazi hvaliti u Sabor kazavši da bi, kada bi slušao one koji govore da ovdje ništa ne vrijedi, imao dojam da u Hrvatskoj svi umiru od gladi, da se ništa nije napravilo, izgradilo, da nisu narasle plaće i mirovine. „To su ovi koji stvarno kuže i imaju doticaj s realnošću, dok mi, koji radimo svaki dan 20 sati, mi nemamo veze s realnošću, mi živimo na Marsu, to je otprilike ta teza”, uzvratio je oporbi. Komentirao je i odustajanje EU-a od takozvanog Chat Controla, kazavši da je bit tog zakonskog prijedloga stati na kraj najgorim, najmonstruoznijim kaznenim djelima koja se čine prema djeci. ”U tom je prijedlogu riječ o stvaranju mogućnosti da se lakše dođe do zlostavljača djece i ne postoji nitko, a najmanje u Hrvatskoj, tko je zainteresiran za to da se pri pomaganju tijelima kaznenog progona stvori nekakav skriveni, veliki ‘big brother’ koji će ničim izazvan, iz dokolice gledati što ljudi jedni drugima pišu po različitim platformama”, istaknuo je Plenković. Dodao je da upravo taj balans između zaštite privatnosti i omogućavanja da se pomogne otkriti počinitelje tih kaznenih djela je ključ cijele te rasprave. Oporba je čak i odustala od rasprave o tom tekstu, jutros je trebao biti Odbor pa nakon što su Danci kao predsjedavajući povukli taj dokument i najavili da će se nastaviti raditi na tome, nema drame sada, odjednom se sve stišalo, kazao je. Ustvrdio je da u Europi nema konsenzusa oko toga jer je riječ o osjetljivom pitanju, dodavši da nije hrvatska Vlada ta koja je rekla ‘idemo sada svakoga kontrolirati, to govore oni koji žele manipulirati’. Mi smo doživjeli svakakve manipulacije, živjeli smo mjesecima u uvjerenju da hrvatska Vlada i Sabor šalju hrvatske vojnike u Ukrajinu i stalno imamo ljude koji traže neki svoj prostor i vidljivost pa uvjeravaju ljude na društvenim mrežama da pišu peticije protiv nečega čega nema, to se stalno događa, zaključio je Plenković. |
Među njima su, znači, aktualni ustavni sudac Selanec, a ima i sudaca Vrhovnog i županijskog suda, odvjetnika, umirovljenika. Koliko je realno da ih HDZ i SDP za troje zaključe da su predani ustavnim vrijednostima? Vrlo je to dvojbeno. Nije, primjerice, lako zamisliti HDZ kako tvrdi da je upravo Selanec ono što je potrebno Ustavnom sudu. Možda su u SDP-u i svjesni toga, pa su za polazište u pregovorima odabrali poziciju za koju pretpostavljaju da će biti neprihvatljiva HDZ-u i to zato što zapravo žele da se nikoga ne izabere. Naime, ako je trenutačno, zbog djelovanja Maše Marochini Zrinski, odnos snaga u Ustavnom sudu možda 6 – 4 za HDZ, vladajućoj stranci dovoljan je i samo jedan glas za kvorum i većinu nužnu za donošenje odluka.
Ravnodušni Plenković
HDZ i dalje inzistira na pravu da predloži barem dva ustavna suca. »Sjajan je njihov pristup«, ironično je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković odgovorio na konstataciju novinara da oporba ne pristaje da HDZ-u pripadne većina od tri kandidata za Ustavni sud.
Staničiću ZDS ima samo jednu – ustašku konotaciju
Frane Staničić preuzeo je dužnost predsjednika Ustavnog suda, koju bi trebao obnašati iduće četiri godine, a prema svemu što javnost zna o njemu riječ je o socijalnom konzervativcu. Ali on, ako je suditi po televizijskim intervjuima kojima se predstavio u ponedjeljak navečer, nije i nacionalist, a kamoli da ima neke sentimente prema NDH. Dugo je stav Ustavnog suda da je »Za dom spremni« ustaški pozdrav i stoga protivan hrvatskom Ustavu. Više je puta taj stav komunicirao i donedavni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Međutim, ima u zemlji redovnih sudaca koji donose bitno drukčije odluke, tumače da je »Za dom spremni« u redu u pjesmi »Bojna Čavoglave« ili na komemorativnim skupovima veterana HOS-a. No, Staničić se izričito drži ustaljenog stajališta Ustavnog suda i svog prethodnika Šeparovića. – Ustavni sud je rekao da je »Za dom spremni« ustaški pozdrav i da nije prihvatljiv. Osobno mislim da taj pozdrav nema dvostruke konotacije, izjavio je Staničić za RTL televiziju. Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima usvojilo je svojedobno određene preporuke koje se tiču javnog korištenja »Za dom spremni« i pojedini suci se na njih pozivaju u presudama. Staničić je, međutim, upozorio u intervjuu da bi to tako moglo biti isključivo ako bi se ove preporuke ozakonilo, ali ne na način da budu iznad Ustava. Novi predsjednik Ustavnog suda misli suprotno od premijera Plenkovića kao i, recimo, od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji zagovaraju teoriju dvostruke konotacije. |
Ali, nije Plenković pravio nekakvu političku dramu od ove teme. »Sve ovisi kako će se oporba ponašati. Izabrat će se oni suci koji dobiju 101 glas, ako nema 101 glasa, onda ništa«, gotovo je ravnodušno komentirao predsjednik Vlade. Mogla bi ta izjava upućivati na to da će HDZ biti fleksibilan tijekom pregovora, spreman čak podržati prijedlog SDP-a o izboru tri suca koji nemaju drugog interesa osim štititi Ustav. Jer, za HDZ bi to možda bio oportun politički rizik ako su u Ustavnom sudu okolnosti takve da mu nedostaje samo jedan glas. Valjda bi makar jedan od tri suca dogovorena sa SDP-om bio skloniji Plenkovićevoj vladi.
Uglavnom, slijede tjedni, možda i mjeseci pregovora HDZ-a i predstavnika lijevo-liberalne oporbe o načinu izbora ustavnih sudaca. Kandidati koji će uskoro biti saslušani na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, zasad su u drugom planu.
