Crikvenica će i ove jeseni postati središte zdravstvenog turizma regije. Dvanaesta po redu Crikvenica International Health Tourism Conference (CIHT 2025), koja će se održati 22. i 23. listopada u hotelu Omorika, ponovno okuplja vodeće domaće i međunarodne stručnjake, donositelje odluka i predstavnike zdravstvenog i turističkog sektora.

Ova prestižna konferencija, koju zajednički organiziraju Turistička zajednica Grada Crikvenice i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, uz suorganizatore Thalassotherapiju Crikvenica i Polikliniku Terme Selce, već je godinama prepoznata kao jedno od najvažnijih regionalnih događanja posvećenih razvoju zdravstvenog turizma. CIHT je tijekom godina prerastao okvire stručnog skupa i postao platforma koja povezuje znanost, praksu i gospodarstvo, promovirajući Hrvatsku kao destinaciju zdravlja i wellnessa. Ovogodišnje izdanje, s više od 150 sudionika i aktualnim temama poput personalizirane medicine, klimatskih izazova u zdravstvenom turizmu te digitalnih inovacija, nastavlja graditi most između medicine i turizma.

Personalizacija i inovacija

O ulozi Klastera, očekivanjima od ovogodišnjeg CIHT-a te trendovima koji oblikuju budućnost zdravstvenog turizma razgovarali smo s Vladimirom Mozetičem, predsjednikom Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera i suosnivača te urologa u Poliklinici Primari, jednoj od članica Klastera, koji je i ključni suorganizator konferencije i dugogodišnji promicatelje razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

Koja je tematska nit vodilja CIHT konferencije ove godine i zašto je ona ključna za razvoj zdravstvenog turizma?

– Kao i u proteklim izdanjima i ovogodišnji 12. CIHT (www.ciht.eu) se kroz teme panela nastoji baviti aktualnostima u području zdravstvenog turizma na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, tako da ćemo ovu godinu posvetiti utjecaju klimatskih promjena na destinacije, personaliziranom pristupu u zdravstvenom turizmu, medicini životnog stila, iskustvima i novim prilikama za lječilišta, te neizbježnoj primjeni digitalizacije i inovacija.

Naglasak se ove godine stavlja upravo na personalizaciju i digitalne inovacije. Kako te teme mijenjaju način na koji Klaster i njegove članice pristupaju gostima-pacijentima?

– U današnje doba intenzivnog tehnološkog razvoja uporaba digitalizacije, telemedicinskih usluga, umjetne inteligencije, kao i novih metoda dijagnostike i liječenja upotrebljava se već od inicijalnog upoznavanja korisnika zdravstveno-turističke usluge s mogućnostima u ustanovama na destinaciji. Odlukom o dolasku i korištenju tih usluga tehnologija se nastavlja koristiti u provođenju usluga, a što je dodatno značajno i u kontinuiranom praćenju po povratku korisnika u njegovo mjesto boravka. Uz personalizirani pristup na taj se način ostvaruje dodatna kvaliteta i međusobno povjerenje. U sklopu panela predstaviti će se i neki od modela korištenja naprednih tehnologija, te sam siguran da ćemo uz moderatora Damira Medveda, te paneliste Anitu Bujanić, Anju Barešić i Amenu Malik imati dinamičnu raspravu.

Ove godine u radu konferencije sudjeluje i Aron Grubešić, službeni predstavnik Acibadem Healthcare Grupe za Hrvatsku. Ova grupa dio je IHH Healthcare Berhad, jedne od najvećih privatnih zdravstvenih grupacija na svijetu, a Aron Grubešić je stručnjak za upravljanje zdravstvenim sustavom, s ciljem povezivanja vrhunske međunarodne zdravstvene skrbi s potrebama pacijenata u regiji. Što možemo očekivati od njegovog izlaganja?

– S obzirom na to da se grupacija Acibadem u proteklih 20-ak godina rasta i strateškog razvoja promaknula u jednog od lidera pružanja međunarodno priznate visokodiferencirane zdravstvene zaštite, ali i organizacijskih i edukacijskih procesa, siguran sam da će dr Grubešić iznijeti dosadašnja iskustva, kao i planove nastavka regionalnog povezivanja i širenja.

Lječilišta i kvaliteta

U Crikvenicu stižu i Zoran Kovačević, izvršni direktor Instituta Igalo iz Crne Gore, te Saša Požar, direktorica Slovenskog SPA udruženja. Njihova iskustva bit će sigurno dragocjeni doprinos raspravi o razvoju hrvatskog zdravstvenog turizma. Kako, po Vašem mišljenju, zemlje regije mogu zajednički graditi prepoznatljiv zdravstveno-turistički brend jugoistočne Europe?

– Upravo želja za međusobnom razmjenom iskustava zemalja u regiji, kako bi se pratili globalni trendovi, omogućit će stvaranje komplementarnih programa zdravstveno-turističke usluge, ali i znanstveno edukacijskih modela. S jedne strane oni su temeljeni na iskustvu i dosadašnjim rezultatima, ali ako se želi biti dugotrajnije konkurentan na širem globalnom tržištu, uz praćenje i održavanje kvalitete i korištenje individualnih prednosti institucija, nacionalnih i regionalnih udruženja i destinacija možemo s partnerima izgraditi uz nacionalni i širi regionalni brend.

Teme će biti i medicina životnog stila, ali i prilike i prepreke razvoju lječilišta u regiji.

– Medicina životnog stila (»lifestyle medicine«) pojam je koji se aktivno primjenjuje unazad nekoliko godina, a primjereno se uklapa u procese kojima naš kraj definiramo kao destinaciju zdravlja i kvalitete života. Panelom će moderirati Mojca Gradišek, osoba s dugogodišnjim međunarodnim iskustvom u organizaciji, brendiranju i upravljanju medicinskim wellness i spa centrima (uključujući i neke u našem kraju). Jedna od panelista je i dr Živa Fabijan iz Ljubljane, koja nastavlja zajedno s ostalim članovima obitelji Fabijan, tradiciju izuzetno uspješnog rada u području estetske, lifestyle i longevity medicine. Iz Poliklinike Sinteza će nam o razvoju proizvoda govoriti Ana Mogulić. A o području promicanja zdravlja i zdravih navika u i oko radne sredine govorit će nam prof. Antonija Balenović, dok će osobna iskustva prenijeti i dr. Marina Delić.

Većina specijalnih bolnica i lječilišta u Hrvatskoj su trenutno u fazi adaptacija postojećih i izgradnje novih objekata, a u sklopu financiranja putem NPOO-a. To će omogućiti nove i suvremenije usluge u primjerenijim prostorima uz obnovljenu opremu, što bi trebalo biti interesantno i za postojeće i buduće kadrove koji će pružati usluge. Bit će interesantno čuti planove o mogućnostima koje će se nuditi, kao i ideje o zajedničkim nastupima na tržištima od interesa zbog nuđenja usluga u zdravstvenom turizmu. U recentnom razdoblju Ministarstvo zdravstva, koje zajedno s Ministarstvom turizma i sporta aktivno podupire razvoj zdravstvenog turizma, temeljem posebnog pravilnika je specijalnim bolnicama, lječilištima i toplicama dodijelilo nazive »Lječilište« sukladno primarnom ljekovitom čimbeniku po kojem su prepoznati u svom radu (termalno, peloidno, talasoterapijsko …), kao dodatnu prepoznatljivost u području zdravstvenog turizma.

I ove godine će se na CIHT-u razgovarati o akreditacijama i sustavu kvalitete. O tome će govoriti Amena Malik, predstavnica konzultantske tvrtke Wmarsh, stručnjakinja za sigurnost pacijenata, akreditaciju i sustave kvalitete u čijoj je biografiji i zanimljiva činjenica da je odigrala ključnu ulogu u uspješnoj provedbi nacionalnog programa akreditacije Bahreina. O ovoj temi priča se u Hrvatskoj već više od desetljeća, koliko smo daleko odmaknuli u uspostavljanju sustava akreditacije ustanova u zdravstvenom turizmu i što očekujete od izlaganja dr. Malik?

– Ako govorimo o sustavu kontrole kvalitete, certificiranju i akreditacijama u zdravstvu osnovni postulati su u Hrvatskoj postavljeni kroz pravilnike Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi prije 15-ak godina, a prije nekoliko godina uneseni su i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Agencija je danas u sastavu Ministarstva zdravstva). Na njih u prvome redu trebamo gledati kao na alat koji će ustanovama omogućiti kvalitetnije praćenje procesa rada i rezultata rada, te brže otkrivanje i uklanjanje nepravilnosti i poboljšanje procesa. U zdravstveno-turističkom smislu oni korisniku šalju poruku da se u akreditiranoj ustanovi provode procesi koji dodatno doprinose sigurnosti i kvaliteti usluge.

Amena Malik koja ima bogato iskustvo upravo u području sigurnosti pacijenata, akreditaciji i sustavu kontrole kvalitete u velikom broju međunarodno priznatih ustanova, te u uspostavljanju nacionalnog programa akreditacije u Bahreinu, prenijet će nam znanja koja možemo učinkovito iskoristiti.

Ispunjena misija

Neizostavni dio crikveničkog susreta stručnjaka u zdravstvenom turizmu su i B2B sastanci i networking. Kako oni jačaju suradnju među sudionicima, što pokazuju dosadašnja iskustva?

– Jedna od temeljnih misija CIHT-a su i susreti i druženja sudionika uz dogovore o mogućnostima suradnje. Ove godine će se putem platforme za prijavu na Konferenciju moći sastanke i unaprijed dogovarati u za to predviđenim terminima u satnici. Dosadašnja iskustva nam pokazuju da je većina kontakata koja su uspostavljena na prethodnim konferencija aktivna, a očekujemo da se nova uspostave i realiziraju kroz konkretne poslove i projekte.

CIHT je već dvanaest godina središnje mjesto za susret stručnjaka iz cijelog svijeta. Koje su najvažnije promjene koje ste primijetili u razvoju zdravstvenog turizma Hrvatske od prvog do ovogodišnjeg izdanja?

– Rekao bih da je najvažnija misija CIHT-a u međunarodnom prepoznavanju Crikvenice, Kvarnera, Primorsko-goranske županije i Hrvatske kao zdravstveno-turističke destinacije postignuta. Također se pokazuje da udruženost prema ostvarivanju zajedničkog cilja prateći suvremene trendove daje rezultate.

Želimo vjerovati da smo zajedničkim naporima organizatora, Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera i Turističke zajednice Crikvenica, te suorganizatora Thalassotherapije Crikvenica i Termi Selce, kao i podupirateljima Konferencije Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu turizma i sporta, te HGK i HTZ, kao i brojnim sponzorima pokrenuli tijekom proteklih godina pozitivne procese u razvoju zdravstvene industrije i zdravstvenog turizma.

Vakulina prognoza »novog normalnog«

Zanimljivo je da ovogodišnju konferenciju otvara meteorolog Zoran Vakula i to vrlo aktualnom temom o klimatskim promjenama koje sve više utječu i na turizam i na zdravlje.

Zoran vakula / Foto Renato Branđolica HRT

– Činjenica je da ćemo za klimatske promjene upotrebljavati pojam koji smo donedavno koristili i za pandemiju – »novo normalno« – i uvjeren sam da će Zoran Vakula na svoj popularno-stručan način pojasniti kako će to utjecati kako na destinacije, tako i na sve nas i naše goste. Kako bi čitav panel zaokružili u njemu će uz gospodina Vakulu sudjelovati i drugi predstavnici Državnog hidrometeorološkog zavoda, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, specijalist iz područja mentalnog zdravlja, kao i predstavnik tvrtke koja će nam pokazati kako promjene koje živimo možemo pozitivno iskoristiti za zdravlje.

Generacija budućnosti

Ove godine konferencija će se usmjeriti i na generaciju Z. Što je »Career Day« najavljen za drugi dan konferencije i kako studenti mogu pridonijeti budućnosti zdravstvenog turizma?

– Podatak da je na globalnom tržištu polovina korisnika usluga u zdravstvenom turizmu mlađa od 50 godina i da se taj postotak povećava, te da se trećina informacija o destinacijama i uslugama dobiva putem umjetne inteligencije, ponukala nas je da se obratimo generaciji koja će i kreirati i davati te koristiti zdravstveno-turističke usluge u bliskoj budućnosti. U organizaciji tima s Fakulteta za menadžement u turizmu i ugostiteljstvu, studenti pet fakulteta Sveučilišta u Rijeci pripremiti će svoje viđenje budućnosti, iznijeti ga pred auditorijem konferencije i povjerenstvom. Siguran sam da će se neke od njihovih ideja i realizirati.