RIJEKA – Čak 68 predavača iz sedam europskih država, SAD-a te dakako Hrvatske, koji će obraditi 42 teme povezane uz povijest luka, u njihovom najširem prometnom, socijalnom, geografskom te povijesnom značenju, najvažnije su brojčane karakteristike 10. konferencije o industrijskoj baštini koja se u organizaciji Udruge za zaštitu i promociju riječke industrijske baštine Pro Torpedo održava 16. i 17. listopada u Gradskoj vijećnici.

Nastanak gradova

U temama o lukama problematizirat će se njihovo značenje kroz povijest – bilo da se radi o morskim ili slatkovodnim lukama – nastanak najznačajnijih urbaniteta, ali i novovjeki smjer njihove dezintegracije, izmještanja iz gradova koji su dijelom i zbog njih nastali, kao i transformiranje lučkih kapaciteta u danas potrebne sadržaje.

Zbog globalnih procesa i promjena u lučkoj tehnologiji mnoge su povijesne luke u zadnjim desetljećima napuštene, a lučke su aktivnosti izmještene iz gradova uz koje su nastale. Time je oslobođena bogata lučka, a prije svega graditeljska ostavština. Tretman i sudbina ove velike mase građevina, obala, gatova, različita je i varira od cjelovite valorizacije i kompletne obnove povijesnih luka do potpunog nestanka zadnjih tragova nekadašnjih luka i pristaništa. Negdje između ovih krajnosti nalazi se i riječka povijesna luka, u kojoj se još uvijek odvija lučka djelatnost premda se dio luke izmjestio na druge lokacije – istaknuo je na konferenciji za novinare održanoj na Pomorskom fakultetu u Rijeci dr. Jakov Karmelić, član stalnog tima koji već dulje od dva desetljeća organizira multidisciplinarne konferencije s globalno zanimljivim temama.

Obilazak terminala

Dr. Nana Palinić je jubilarnu konferenciju predstavila u brojkama i temama.

– Najviše je tema posvećeno lukama, dok ih je šest opće tematike. Ističem da će se konferencija jednim dijelom organizirati i 15. listopada, kad su planirani obilasci Lučkog kontrolnog centra, novog kontejnerskog terminala, kao i broda »Galeb«, ali samo s vanjske strane jer unutrašnjost još nije dovršena, naglasila je dr. Palinić.

Organizatore konferencije, kao i okupljene novinare pozdravila je i dr. Ana Perić Hadžić, dekanica Pomorskog fakulteta u Rijeci. Pokrovitelji 10. konferencije o industrijskoj baštini su Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, TZG Rijeke, Centar za industrijsku baštinu te Pomorski, Građevinski i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Predstavljena dva zbornika

Karmelić je istaknuo i zanimljiv podatak kako su konferencije u svojih devet tiskanih zbornika publicirale ukupno 6.299 stranica iznimno stručne građe. Na konferenciji za novinare predstavljena su i najnovija dva zbornika – sedmi koji je svoje izdanje morao pričekati nekoliko godina, kao i deveti koji je predstavila Julia Lozzi Barković, članica Pro torpeda.

– Prethodna konferencija bila je posvećna industrijskom nasljeđu nakon 1945. godine, posebno iz kuta socijalističkog poimanja industrijalizacije, odnosno utjecaja politike na nju. U konačnici dodiruje se i procesa deindustrijalizacije, što je i danas aktualna tematika, istaknula je Lozzi Barković.

Sedmi zbornik predstavio je mr. Velid Đekić, jedan od najznačajnijih proučavatelja i publicista po pitanju industrijske baštine Rijeke.

– Čekalo se, ali rezultat pokazuje kako se isplatilo. Konferencija je bila posvećena 150. godišnjici izuma torpeda koja je privukla jako velik broj znanstvenih izlaganja. Autori su im bili najznačajniji torpedisti svijeta, tako da je ovaj zbornik idealan za sve koji se žele detaljno informirati o jednom od najznačajnijih obilježja Rijeke i njezine industrije. A upravo to zanimanje pokazuje kako se tema torpeda jako dobro može iskoristiti i u turističke svrhe, zaključio je Đekić.