Nedostatak pedijatara dugogodišnji je problem koji se ne može riješiti Nacionalnim planom specijalizacija, jer se ta struka već godinama urušava, a manjak je toliki da ga je nemoguće nadomjestiti jednim dokumentom, upozoravaju iz Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Šibensko-kninska županija jedna je od sedam županija u kojima nedostaje više od 40 posto pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a kritično je stanje i u Međimurskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Višestruke posljedice

Statistike kažu da sva djeca u Hrvatskoj nemaju jednak pristup pedijatrijskoj skrbi, dok prosječno na jednog primarnog pedijatra dolazi čak 1.398 djece. U zadnjih 18 godina, manjak pedijatara popeo se s 12 na čak 31 posto.

– Ovakav manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti narušava njezine osnovne postulate: dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i cjelovitost. Posljedice su višestruke. Neka djeca ostaju bez svog primarnog liječnika pedijatra, nema liječnika koji kontinuirano prati dijete jer su česte zamjene, pedijatri postaju i fizički sve udaljeniji od mjesta gdje djeca žive. Također se ne provode mjere prevencije bolesti što ima dalekosežne posljedice, upozorava prof. dr. Aida Mujkić, predsjednica HPD-a. Osim toga, podsjeća, zbog manjka primarnih pedijatara postoji i rizik od zakašnjelih dijagnoza i liječenja. Takva situacija opterećuje bolničke hitne službe, a u konačnici imamo skuplju zdravstvenu zaštitu s lošijim ishodima. Ako se hitno ne poduzmu mjere za promjenu ovakvog stanja, posljedice po život i zdravlje djece mogle bi biti vrlo ozbiljne, upozorava Mujkić.

Pedijatara nedostaje i u pojedinim županijskim bolnicama – u Gospiću, Puli i Zadru, a prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), gotovo dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta i izloženi su prevelikom radnom opterećenju, dok svaki drugi bolnički pedijatar redovito radi i u svoje slobodno vrijeme. Prekovremeno radi više od 90 posto bolničkih pedijatara, od toga njih 72 posto odradi između 20 i 120 prekovremenih sati mjesečno.

Trenutno se za pedijatriju specijalizira 241 doktor medicine, od toga 74 za primarnu zdravstvenu zaštitu. Istodobno, više od 70 pedijatara danas je starije od 60 godina te će u narednih pet godina otići u mirovinu, što znači da je postojeći broj specijalizanata dovoljan samo da pokrije rupu koja će nastati umirovljenjem, i to u slučaju da ostanu u sustavu.

Stradat će djeca

Planom je predviđeno novih 250 specijalizacija, ali pitanje je kako će se one rasporediti između bolnica i PZZ-a, podsjeća Mujkić. Mrežom je sada predviđeno 348 timova, ali oni nisu popunjeni, a neki su timovi bez nositelja, što znači da nemaju svog liječnika. U Hrvatskoj nedostaje više od stotinu pedijatara, a predstavnici struke boje se da interes za specijalizacije neće biti koliki se očekuje.

– To je veliki problem, interes za medicinu općenito je pao, a mladi osobito nemaju interes za rad u ordinaciji gdje se događa da vas pacijent pljune u ambulanti, deru se na vas, napadaju vas, dolaze na pregled s odvjetnikom… Problem je puno širi od otvaranja specijalizacija. Samo jedan od motiva je rad s djecom, ali uvjeti rada, timski rad, suradnja, mogućnost napredovanja, puno je toga što nekog motivira na određenu specijalizaciju, veli Mujkić koja se boji urušavanja zdravstvene zaštite djece koju smo imali i donijela je velike rezultate u padu smrtnosti i povećanju kvalitete života djece u Hrvatskoj. Upravo su dječji dispanzeri, podsjeća, prije više desetljeća smanjili smrtnost novorođenčadi za 20 puta, zbog dostupnosti primarnih pedijatara.

– Sada smo došli do toga da me pitaju imaš li igdje pedijatra, makar bio udaljen 20 kilometara, ali ja nemam nikoga koga bih mogla preporučiti. Dolazimo u situaciju da će se djeca bogatih liječiti kod privatnih pedijatara, a ostali kako im bude. Ne samo resorno ministarstvo, nego i lokalne zajednice moraju se pobrinuti da stvore uvjete kojima će privući liječnike koji su im potrebni, poručuje Mujkić. Ako se neke mjere hitno ne poduzmu, krivci će biti svi, a stradat će djeca.

Ogorčeni zbog ministrice

Zabrinjavajuće stanje u hrvatskoj pedijatriji odnosno vrlo ozbiljan manjak pedijatara teme su 16. Kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora koji će se održati od 9. do 12. listopada u Šibeniku. Ministrica zdravstva Irena Hrstić, nažalost, otkazala je svoje već najavljeno sudjelovanje na tom skupu pravdajući ga drugim obvezama. Pedijatri su time ogorčeni i smatraju to znakom da resorna ministrica ne shvaća svu težinu problema.