ZAGREB – U središnjici SDP-a na Iblerovom trgu održan je okrugli stol na temu „Digitalna sigurnost i sloboda komunikacije: izazovi Chat Controla“, na kojem su tehnološki stručnjaci i IT novinari raspravljali o prijedlogu europske regulative koja bi mogla otvoriti vrata masovnom nadzoru građana pod krinkom zaštite djece na internetu. Sudjelovali su prof. dr. sc. Gordan Gledec i izv. prof. dr. sc. Marko Horvat s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) te novinari Dražen Tomić, Dragan Petric i Antonija Bilić Arar. Gotovo svi sudionici izrazili su zabrinutost zbog političkih i sigurnosnih rizika koje bi Chat Control mogao donijeti, upozoravajući da bi takva regulativa u praksi značila kraj privatne digitalne komunikacije u Europi.

Prof. Marko Horvat istaknuo je kako bi uvođenje Chat Controla tehnički zahtijevalo ukidanje end-to-end enkripcije – temelja privatnosti digitalnih komunikacija. „Time otvaramo prostor manipulacijama i sustav koji bi trebao štititi korisnike mogao bi se pretvoriti u alat za nadzor i zloupotrebu,“ upozorio je Horvat. Slično mišljenje iznio je i prof. Gordan Gledec.

“Jesmo li ranije kontrolirali sve ljude tijekom njihovih telefonskih poziva, jesmo li ih prisluškivali u kafićima, uz opravdanje da ćemo tako zaštitit djecu? Nismo, jer je to besmisleno. Vrste komunikacije se mijenjaju, ako danas takve oblike kontrole uvedemo u WhatsApp, isti takav tip kontrole možemo uvesti u druge kanale komuniciranja, koji će tek doći, kao i u naše razgovore. Vidim velike mogućnosti zloupotrebe, jer da bi se WhatsApp i druga slična komunikacija mogla nadzirati – moramo maknuti enkripciju i u potpunosti gubimo privatnost komunikacije,” istaknuo je Gledec. Zamislite da ovakav nadzor primijenimo na telefonske razgovore i prepustimo umjetnoj inteligenciji da reagira na svaku spornu riječ, primjerice kad netko spomene terorizam, zamislite što bi nam to donijelo,” rekao je Gledec.

IT novinar Dragan Petric smatra da je Chat Control tehnološki neprovediv i da se iza njega krije politički interes.

„Skeniranje privatnih poruka gotovo je nemoguće provesti. Sustavi koji to pokušavaju lako se mogu prevariti. Ako danas nadziremo chat, sutra ćemo možda kontrolirati razgovore u kafićima. Opravdanje da ćemo time ‘zaštititi djecu’ jednostavno ne stoji. Kad maknemo enkripciju – gubimo privatnost“ rekao je Petric, dodajući kako se djeca mogu zaštititi edukacijom i roditeljskim nadzorom, a ne masovnim nadzorom svih građana.

Antonija Bilić Arar istaknula je kako se Chat Control pokušava predstaviti kao još jedno grandiozno tehnološko rješenje za društvene probleme, što smatra pogrešnim pristupom. „Otkad sam prvi put čula za Chat Control, jasno mi je da je riječ o pokušaju da se kompleksni društveni problemi riješe jednim tehnološkim potezom – što nikada ne završava dobro. Drago mi je što su stručnjaci pojasnili koliko je takav sustav teško provesti, a lako zloupotrijebiti,“ rekla je Bilić Arar, također dodajući kako je ključ u edukaciji odraslih i maloljetnika, a ne u novim oblicima digitalne kontrole.

Za razliku od većine sudionika okruglog stola, Dražen Tomić u Chat Controlu ne vidi ništa sporno te smatra da građani već sada dragovoljno daju svoje podatke velikim tehnološkim platformama.

„Onaj tko nema što skrivati, siguran je. Kad potpisujete ugovor s Instagramom, WhatsAppom ili Facebookom, već ste im dali pristup svojim podacima. Važno je reći da aplikacije za komunikaciju nisu ustavno pravo. Točno je da mogućnost manipulacije Chat Controlom postoji, ali to se već događa. Obavještajne službe, ako imaju dovoljno resursa, alata i vremena mogu to raditi i sad, nema te end to end enkripcije koja se ne može razbiti. Vidjeli smo slučajeve kad se velikim hrvatskim bankama raspao sustav enkripcije. Dakle, enkripcija je važna, ali treba biti realan – telekomunikacijski svijet već se nadzire. EU s Chat Controlom želi zaštititi djecu, i ja to razumijem – kao što razumiju svi koji znaju što se sve odvija na dark webu – ali ključno pitanje je: tko će nadzirati onoga tko nadzire?“ rekao je Tomić.

Sudionici su se složili da zaštita djece na internetu mora biti prioritet, ali da Chat Control nije pravi način za to. Umjesto masovnog praćenja komunikacija, predložili su ulaganje u edukaciju, digitalnu pismenost i transparentnost tehnoloških sustava. Sudionici su se također složili kako bi veća odgovornost za borbu protiv neželjenih sadržaja na internetu trebala biti na platformama, koje se time ne bave zbog profita, odnosno zbog činjenice da bi takva kontrola za njih bila – prilično skupa.