Samo 7,5 posto birača izašlo je u nedjelju na dopunske lokalne izbore, što je za čak 3,5 posto manje nego prije četiri godine. Riječ je o izborima u onim jedinicama lokalne samouprave u čija vijeća i skupštine na redovnim lokalnim izborima održanim u svibnju ove godine nije izabrano dovoljno vijećnika iz reda nacionalnih manjina, ali i Hrvata u onim općinama gdje su oni u manjini.

Najbolji odaziv u Nijemcima

Iako su ih birači koji imaju pravo izaći na ove izbore u ogromnom broju dakle ignorirali, oni ipak nisu bili posve nezanimljivi. I to ne samo u činjenici da su neki kandidati na izborima pobijedili sa samo jednim glasom, nego i po tome da su SDSS i HDZ na njima u dva mjesta istaknuli kandidate koji pripadaju različitim nacionalnostima od onih na koje bi upućivali nazivi ove dvije stranke. Tako je, na primjer, SDSS Milorada Pupovca istaknuo kandidatkinju na dopunskim izborima za Općinsko vijeće Borova u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz reda hrvatskog naroda. Kandidatkinja SDSS-a bila je Mirjana Ćupić koja je bila jedina, i dobila je 15 glasova. Upisanih birača je 228, što znači da je odaziv bio 6,56 posto.

S druge strane, HDZ je istaknuo svog kandidata u dopunskim izborima u Općini Berek u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iz redova srpske nacionalne manjine. Njihov je kandidat Momčilo Bogdanović dobio četiri glasa od upisanih 58 birača, što čini odaziv od 6,9 posto. On je, kao i Mirjana Ćupić u Borovu, bio jedini ponuđeni kandidat.

Najbolji odaziv na ovim dopunskim lokalnim izborima bio je u jednoj općini u istočnoj Slavoniji. Za jedno vijećničko mjesto iz reda srpske manjine u općini Nijemci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, natjecale su se dvije liste, SDSS-ova i SDP-ova. Od 213 birača glasovalo ih je 125 (58,7 posto), njih 65 odlučilo se za listu SDSS-a, a 58 SDP-ovu, pa je u vijeće izabran SDSS-ov Ilija Vujaković.

Najslabiji odaziv, samo 1,07 posto, zabilježen je na izborima za vijećnika Županijske skupštine Istarske županije iz reda srpske nacionalne manjine. Stanku Janiću s liste SDSS-a, koja se jedina natjecala za to mjesto, bila su dovoljna 74 (od 6936) glasa da bude izabran. Slab odaziv, samo 1,21 posto, bio je i na izborima za vijećnika Gradskog vijeća Pule iz reda srpske manjine. Od 2974 birača glasovalo ih je samo 36, svi za listu SDSS-a, jedinu koja se natjecala i čiji će Petar Jovetić sjediti u Vijeću.

Neslavni rekorder

Rekorder koji je u gradsko vijeće upao s najmanje glasova pojavio se na sjeveru Hrvatske u Međimurju. Dogodilo se to u Murskom Središću, u čije se gradsko vijeće birao jedan vijećnik romske manjine. Odaziv je tu bio 1,48 posto, a izabrani vijećnik, nezavisni Milorad Mihanović, pravi je sretnik, jer je u Gradsko vijeće na kraju došao sa samo jednim jedinim glasom. Taj mu je poduhvat uspio na ovaj način. U Murskom Središću ima 270 birača romske nacionalnosti. Na izbore ih je izašlo njih četvero, to je tih 1,48 posto. Ali stvar je u tome da su tri glasačka listića bila nevažeća, a važeći samo jedan, onaj koji je bio dovoljan da Mihanović postane gradski vijećnik koji predstavlja romsku nacionalnu manjinu.

Mihanović nije bio jedini vijećnik koji je na izborima pobijedio sa samo par glasova. Tako su samo četiri glasa bila dovoljna već gore spomenutim Momčilu Brankoviću s liste HDZ-a da bude izabran u Općinsko vijeće općine Berek iz reda srpske manjine, a samo pet glasova Niki Atlagiću s liste SDSS-a da uđe u Općinsko vijeće Lišana Ostrovičkih u koje se također birao dopunski vijećnik srpske manjine. U obje te općine istaknuta je bila samo po jedna kandidacijska lista, što je bio slučaj i u gotovo dvije trećine jedinica lokalne samouprave u kojima su se u nedjelju održavali dopunski lokalni izbori. Odluku o raspisivanju ovih dopunskih izbora u jedinicama lokalne samouprave donijela je Vlada na svojoj sjednici 30. srpnja ove godine.

Lošije nego prije četiri godine

Na izborima se u cijeloj Hrvatskoj biralo ukupno 75 vijećnika iz reda osam nacionalnih manjina i Hrvata u šest općina. Od gotovo 129.000 birača, koliko ih je imalo pravo birati dopunske vijećnike u osam županijskih, 16 gradskih i 39 općinskih vijeća, svoje je pravo iskoristilo njih nešto više od 9700 ili 7,56 posto, još manje nego prije četiri godine, kada je to učinilo oko 11 posto birača.