Aleksandar Maršavelski / Photo: Sasa Zinaja/NFoto/NFOTO
Documenta je istaknula njegovo pravo na političko izražavanje, ali i potrebu da se eventualna odgovornost povezana s njegovom javnom funkcijom utvrđuje na temelju zakona i činjenica.
povezane vijesti
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podržala je Aleksandra Maršavelskog, koji je potvrdio da je savjetovao studente u Srbiji, te istaknula njegovo pravo na političko izražavanje, ali i potrebu da se eventualna odgovornost povezana s njegovom javnom funkcijom utvrđuje na temelju zakona i činjenica.
Maršavelski je profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, a pod pseudonimom Prijatelj studenata mjesecima je u srpskom Danasu objavljivao pisma studentima u kojima ih je savjetovao u borbi protiv režima Aleksandra Vučića. Bio je član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, no podnio je ostavku na tu dužnost, dok se Uprava fakulteta ogradila od njegovih aktivnosti povezanih s političkim organiziranjem studentskog pokreta u Srbiji.
Documenta je navela da je njegovo političko djelovanje načelno zaštićeno Ustavom RH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, koji jamče slobodu izražavanja, uključujući širenje političkih ideja i mišljenja preko državnih granica. “Eventualna ograničenja tih prava moraju biti zakonom propisana, nužna i razmjerna, dok se odgovornost za moguće povrede posebnih zakonskih obveza mora utvrđivati zasebno, na temelju konkretnih činjenica”, priopćili su u nedjelju iz Documente.
Smatraju da je Maršavelski uz stručna razmatranja iznosio i konkretne političke prijedloge. Ocjenjuju da je riječ o političkom angažmanu koji podliježe javnoj raspravi i kritici, ali da sam po sebi ne postaje nedopušten zbog sadržaja, prekograničnog karaktera ili korištenja pseudonima.
Istodobno, kažu, u ocjeni ovog slučaja ne može se zaobići činjenica da je Maršavelski bio član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, tijela čiji članovi imaju posebne zakonske obveze i odgovornost prema Hrvatskom saboru.
Legitimno je postaviti pitanje spojivosti njegova političkog angažmana s odgovornostima koje je preuzeo članstvom u Vijeću, kao i mogućih sigurnosnih rizika. Njegova ostavka ne čini ta pitanja nevažnima. Međutim, iz same činjenice da je politički savjetovao studente u Srbiji ne proizlazi zaključak da je povrijedio zakon, zloupotrijebio svoj položaj ili ugrozio nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Takve ocjene zahtijevaju konkretne činjenice i postupanje nadležnih institucija, poručuju iz Documente.
Naveli su i da Pravni fakultet ima pravo utvrditi jesu li privatne aktivnosti Maršavelskoga bile odvojene od djelovanja Fakulteta i njegovih profesionalnih obveza uz poštovanje slobode izražavanja i znanstvenog stvaralaštva.
Documenta je pozvala političke dužnosnike, akademske institucije i medije na odgovornu raspravu te upozorila na osobne diskvalifikacije, političko etiketiranje i javne pritiske. Podrška Maršavelskom, naveli su, ne znači bezuvjetno prihvaćanje njegovih političkih procjena ili načina djelovanja.
