Opet nepotrebno zabavljamo hrvatsku javnost. Ničim izazvani, stvaramo problem gdje ga i nema, rekao je jedan član Predsjedništva SDP-a novinarima nakon sjednice tog tijela stranke na kojoj je prošlo prvo čitanje novog statuta SDP-a. Iako većina u Predsjedništvu podržava prijedlog izmjena kojima se za dio izbora u stranci ukida princip jedan čovjek-jedan glas i vraća delegatski sustav izbora za središnja tijela i lokalna vodstva, dio članova smatra da je to nepotrebno, da se članovi samo zbunjuju, a u javnosti stvara dojam kao da u stranci opet postoje neki problemi.

– Postigli smo visok standard koji su kasnije svi kopirali, pa i HDZ, a sad idemo u rikverc u odnosu na ono što smo već imali. Uz to, ako imaš dobre kadrove, svejedno je kakav je sustav izbora. Ali dobro, ako netko smatra da se statut opet mora mijenjati, neka tako bude, rekao nam je jedan član Predsjedništva, koji međutim ne želi imenom komentirati jer je dogovor da se ne daju izjave dok statut ne dobije formalni okvir.

Kadrovski filter

Nisu zadovoljne ni sve članice Predsjedništva jer se i dosad vrlo striktni sustav ženskih kvota koje su u SDP-u bile obavezne na svim razinama, de facto liberalizira i više nema striktnih postotaka koji nužno moraju biti zadovoljeni. ZIP sustav, gdje je obavezna podjela 50:50 žena i muškaraca, i to redom, nije više obavezan.

No, u vrhu stranke uvjereni su kako se pokazalo da je direktni izbor jedan čovjek – jedan glas za sva tijela rezultirao negativnim efektima jer često ne prolaze najbolji nego oni koji imaju imaju najbolji šalabahter.

Delegatski sistem ipak je svojevrsni filter da prođu oni koji su najviše posvećeni stranci, najduže su članovi i slično – to su stavovi koje je nekad bio snažno zastupao riječki SDP-ovac Vladimir Šepčić u trenutku kad je tadašnji mladi stranački predsjednik Zoran Milanović htio biti progresivan i uvesti potpunu demokraciju izravnim izborima za sve.

Šepčić je poslije odstupio, a Milanović je u svom mandatu uspio uvesti model jedan čovjek – jedan glas, no ne za sve razine jer je i on dao ostavku nakon izbornog poraza 2015. godine, pa je to na kraju učinio Davor Bernardić 2018. godine.

Sad se SDP vraća na Milanovićeve postavke, kažu na Ibleru, a bit je da se predsjednik stranke i najviša stranačka tijela i dalje biraju izravno, dok će se kod županijskih odbora, gradskih i općinskih razina, te lokalnih tijela koristiti delegatski sustav.

Odgoda do zime

Ovo međutim odgađa i izbore za nova lokalna vodstva u SDP-u koji su se trebali održati do prosinca – sada prijedlog statuta ima tek formu drafta, pa će ići na drugo čitanje na Predsjedništvo, pa na javnu raspravu u stranci među članstvom, pa opet na Predsjedništvo, pa na Glavni odbor i tek onda na konvenciju sredinom prosinca, kako nam je objasnio politički tajnik Saša Đujić.

To znači da se izbori u SDP-u neće održati, realno, do siječnja ili veljače, pa tako i u četiri raspuštene organizacije u Rijeci, Zagrebu, Splitu i Osijeku. Neki u Predsjedništvu misle da je to pogrešno i da bi sredine poput Rijeke gdje je SDP izgubio izbore i pod hitno treba novo vodstvo, trebali biti što prije, a ne što kasnije, ali predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić misli suprotno – da baš vrijeme pomaže da se isfiltrira tko je istinski zainteresiran za stranački rad, a tko ne. Zato iz riječkog SDP-a ovih dana zovu članove i pitaju ih planiraju li ostati u stranci ili ne – dio članova konsterniran je tim pitanjem, pa je već sedamdesetak ljudi reklo »hvala, ne«, ali na Ibleru misle da takvo filtriranje stranci treba jer joj trebaju istinski aktivni članovi da bi se konsolidirala.

Po delegatskom sustavu ponovno bi se birali Predsjedništvo stranke, članovi Glavnog odbora i čelništva lokalnih organizacija – i to kroz pakete. Naime, svaki kandidat za predsjednika dao bi i prijedlog svojih zamjenika, koji bi bili na istom listiću. Time bi se, smatraju u vrhu SDP-a, mogla jamčiti stabilnost u vrhu lokalnih organizacija, jer je nelogično da uz predsjednika nisu i zamjenici iz iste struje.