Kazališna je komisija uvjeravala Zastupstvo da otvaranje kazališta treba obilježiti spektaklom koji će Rijeka pamtiti; odlučili su se za opere – »Aida« i »Gioconda« – i dodijelili su 14.000 fiorina za ostvarenje predstave, jer su u takvom početku gledali ‘budućnost našeg kazališta’«, ovako u knjizi »Kako čitati grad« piše Radmila Matejčić, podsjećajući na otvorenje zgrade današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci koje danas obilježava 140. godišnjicu tog značajnog trenutka u kulturnoj povijesti grada.

Potom Matejčić nastavlja: »A tek kakva je senzacija bila kada je u kazalištu zablistala električna svjetlost! Bečka tvrtka Kremenczky za to je doba ostvarila zamašan program – elektrifikaciju zgrade u gradu bez struje! Kad je izvršena prva proba rasvjete, blaga bijela svjetlost rasprostrla se po čitavom prostoru kazališta i osvijetlila svaki ugao… Stigle su i figuralne grupe iz Venecije, te kipar Benvenuti ‘da se može diviti prelijepom učinku što proizvodi njegovo djelo’. Na jednu stranu kruništa postavljena je ‘Drama’, na drugu ‘Muzika’, a iznad zabata riječki grb. Kazalište je bilo završeno, ostvaren je san Riječana. Predaja ključeva u ruke gradonačelnika Ciotte priređena je 3. listopada 1885. godine. Arhitekt Fellner tom prilikom izreče proročanske besjede: ‘Bilo bi neotklonivo moralno uništenje kada se za sav narod ne bi trasirali putovi za duhovnu intuiciju i stvaralaštvo na intelektualnom polju. Taj žrtvenik, na kojem će se obrazovati i srce i duh, treba da bude naše kazalište.’ A ne samo on, već i predstavnik izvođača ocjenjuje kazalište kao ‘djelo koje je časno svjedočanstvo umjetničkih nastojanja, osjećaja solidarnosti i pripravnosti na žrtvu građana ovog veličanstvenog pomorskog grada.«

Odluka gradskih vlasti

Podsjetimo, nakon odluke gradskih vlasti da dotadašnje kazalište, Teatro Adamić (otvoreno 1805.), ne odgovara potrebama grada, novu, luksuznu i modernu kazališnu zgradu projektirali su ugledni bečki arhitekti Hermann Gottlieb Helmer i Ferdinand Fellner, a ukrase je izradio venecijanski kipar Augusto Benvenuti. Spomenutog 3. listopada 1885. godine, nakon dviju teških godina danonoćnih radova i odricanja Općine položen je posljednji kamen u zgradi Općinskog kazališta. U malu šupljinu ispod ulaznih vrata postavljena je olovna tuba s dokumentacijom o izgradnji kazališta, s plakatom prve predstave i novcima koji su tada bili u opticaju. Zgrada kazališta izgrađena je na trgu koji je nastao nasipanjem mora, a svečano je otvorena izvedbom Verdijeve opere »Aida« i Ponchiellijeve »La Gioconde«. Svečani plakat otvorenja prvi je riječki višebojni litografski plakat, ujedno najveći sačuvani riječki plakat 19. stoljeća. U vrijeme otvorenja, kazalište je bilo jedino mjesto u gradu gdje su se mogli vidjeti električna sijalica i telefon.

Tijekom godina na riječkoj su pozornici nastupali vrhunski umjetnici, spomenimo tek neke: kompozitori i dirigenti Giacomo Puccini i Pietro Mascagni, slavni tenori Enrico Caruso i Beniamino Gigli, velika glumica Sarah Bernhardt…

Klimtove slike

Riječko je kazalište znamenito po još nečemu – slavni slikar Gustav Klimt, zajedno je s bratom Ernstom te kolegom Franzom Matschom u mladim danima izradio je stropne slike kazališta posvećene muzama. Tako je Rijeka, prije Beča, prepoznala velikog svjetskog umjetnika. Prilikom renoviranja kazališta 1970-ih godina otkrivena je metalna tuba s nacrtima kazališta i dokumentima, prvim plakatom i onodobnim novčićima koje je ugradio gradonačelnik Giovanni Ciotta u stepenicu u atriju kazališta i tamo je ležala stotinjak godina.

Danas, 140 godina kasnije, HNK Ivana pl. Zajca ovaj značajni jubilej obilježava brojnim događanjima u okviru programa »Velikih 140« čije će veliko finale biti svečana koncertna izvedba opere »Nabucco« Giuseppea Verdija, točno na rođendan zgrade. »Nabucco«, remek-djelo Giuseppea Verdija, omiljenog skladatelja riječke publike čije je ime riječka kazališna zgrada nosila od 1913. godine, jedna je od najpopularnijih opera koja svojom magičnom ljepotom i mladenačkom snagom već više od 180 godina oduševljava ljubitelje operne umjetnosti diljem svijeta