Foto Ana Križanec
Održan je Dan otvorenih vrata izvorišta Zvir povodom velike obljetnice
povezane vijesti
U povodu obilježavanja 140 godina vodoopskrbe Rijeke, deseci građana dobili su jedinstvenu priliku zaviriti iza kulisa jednog od najvažnijih gradskih resursa – izvorišta i crpne stanice Zvir.
U sklopu bogatog programa koji su organizirali KD Vodovod i kanalizacija te Društvo “Naša djeca” Rijeka, Dan otvorenih vrata na Zviru bio je vrhunac proslave.
Interes građana bio je izniman, a mnogi su na lokaciju stigli nakon vođene tematske šetnje “Riječke vodene priče” s vodičem, Velidom Đekićem.
Točno u podne, vrata Zvira su se otvorila, a djelatnici VIK-a proveli su posjetitelje u manjim grupama kroz postrojenje, strpljivo objašnjavajući svaki korak u procesu zahvaćanja i distribucije vode.
Posjetitelji su mogli čuti fascinantne priče o povijesti izvora, koji se, iako je službeno u sustavu javne vodoopskrbe od 1894. godine, koristio još u doba rimske Tarsatike.
Malo koji grad u svijetu može se pohvaliti izvorom pitke vode praktički u samom centru, a Riječani su s ponosom slušali o speleoronilačkim istraživanjima koja su otkrila podzemne kanale do dubine od 53 metra, odnosno 43 metra ispod razine mora.
Posebnu pažnju privukao je Dispečerski centar Zvir, mozak cjelokupnog vodoopskrbnog sustava. Glavni dispečer Robert Mahulja objasnio je okupljenima kako se od 1989. godine iz te sobe 24 sata dnevno nadziru sva ključna postrojenja.
– Danas odmah dobivamo informaciju čim se pojavi problem, što nam omogućuje brzu reakciju. Prije ovog sustava, o prekidima smo saznali tek kad bi nas građani obavijestili da su ostali bez vode, istaknuo je Mahulja, demonstrirajući na ekranima praćenje protoka, razine vode u vodospremama i rad crpnih stanica.
Građani su iz prve ruke vidjeli i impresivnu snagu crpne stanice. pa su tako saznali da i u najsušem periodu godine, kada izvori Rječine presuše, Zvir može sam podmiriti kompletne potrebe sustava, što je oko 85 do 90 tisuća kubika vode dnevno.
U kontrolnoj sobi posjetitelji su saznali da postrojenje raspolaže s 13 crpnih agregata koji mogu ispumpati do 2100 litara vode u sekundi, osiguravajući da voda stigne do svake vodospreme i na kraju do svake slavine.
Dan otvorenih vrata bio je izvanredna prilika da građani bolje upoznaju složenost i važnost sustava koji im svakodnevno osigurava najvrjedniji resurs.
Mnogi su otišli s novim poštovanjem prema vodi koju često uzimamo zdravo za gotovo i prema stručnjacima koji o njoj danonoćno brinu.
Unatoč radnom danu, odaziv je bio iznad svih očekivanja, a lica posjetitelja otkrivala su mješavinu znatiželje i divljenja. Svaki od njih došao je sa svojim razlogom, a otišao s jedinstvenom pričom.
Među posjetiteljima je bila i Ana-Marija Degracija, koja nije krila svoje oduševljenje.
– Ovakva se prilika rijetko ukazuje i jednostavno je nisam htjela propustiti, istaknula je, te napomenula da voli istraživati Rijeku i posjećivati one zanimljive lokacije koje inače nisu dostupne javnosti pa tako i vidjeti odakle dolazi naša voda, i to u samom gradu, zaista je poseban doživljaj.
Dok su mnogi upijali povijesne priče i divili se bistrini vode na samom izvoru, neki su imali i specifičnija pitanja. Miljenko Frančišković, po struci strojar, odmah je pronašao zajednički jezik s domaćinom razgledanja. U živom razgovoru s glavnim dispečerom Robertom Mahuljom, zanimali su ga tehnički detalji postrojenja.
– Kao strojaru, ovo je za mene fascinantno. Zanimao me kapacitet pumpi, sustav nadzora, kako sve funkcionira… Gledati ovoliku snagu i preciznost na jednom mjestu je impresivno, rekao je Frančišković, zavirujući u sheme i motore crpne stanice.
Velid Đekić, koji je do Zvira doveo grupu građana u sklopu svoje vodene šetnje, rekao je da bi posjet bio i znatno veći da se nije radilo o radnom danu.
– To samo pokazuje koliko su naši sugrađani vezani za grad i njegovu baštinu i to od znatiželjnih istraživača skrivenih riječkih priča do tehničkih stručnjaka.
Dan otvorenih vrata na Zviru pokazao je da priča o vodi nije samo priča o cijevima i pumpama, već duboko usađena priča o identitetu, povijesti i životu Rijeke, zaključio je kroničar povijesti Rijeke Đekić.
