Hrvatska načelno podržava da se zamrznuta ruska sredstva koriste kao jamstvo za isplatu ratne štete Ukrajini, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković.

“Traži se najsigurniji pravni način kako bi se iskoristilo skoro 170 milijardi eura koji se nalazi u Euroclearu (financijska institucija sa sjedištem u Belgiji u kojoj se nalazi zamrznuta ruska imovina) za svojevrsno jamstvo prije isplate ratne štete koju je Rusija počinila kako bi se financirala podrška Ukrajini”, rekao je Plenković po dolasku na neformalni samit EU-a u Kopenhagenu.

Čelnici država članica Europske unije okupili su se u srijedu na neformalnom samitu u Kopenhagenu, na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih kapaciteta i o daljnjoj potpori Ukrajini.

Na stolu je prijedlog o davanju beskamatnog zajma Ukrajini za koji bi jamčile države članice, koristeći kao podlogu rusku zamrznutu imovinu. Taj zajam Ukrajina bi počela vraćati tek kad Rusija plati ratnu odštetu.

Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju jer se više zemalja protivi konfiskaciji zamrznute imovine bojeći se da bi to narušilo pravnu sigurnost, stoga se traži odgovarajući instrument kako koristiti tu imovinu, a da se izbjegne konfiskacija.

“Mi smo načelno za to, s tim da želimo da bude zajamčena potpuna pravna sigurnost svake zemlje”, rekao je Plenković.

“Trebamo privoljeti Mađarsku da pristane na otvaranje”

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa želi na samitu ispitati mogućnost da se za otvaranje pregovaračkih klastera odustane od konsenzusa i prijeđe na odlučivanje kvalificiranom većinom, što znači da je za odluku potreban pristanak najmanje 15 država članica koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva Unije.

Pri tome bi se konsenzus zadržao za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Premijer Plenković kaže da je Hrvatska za zadržavanje konsenzusa jer je to za male zemlje nužno za zaštitu njihovih interesa te da je u slučaju otvaranja pregovora s Ukrajinom potrebno samo privoljeti Mađarsku da odustane od veta.

“Mi smo tu uvijek za konsenzus. Ono što trebamo učiniti, trebamo privoljeti Mađarsku da pristane na otvaranje jer je samo ona ostala koja ima određene zamjerke vezane za prava manjina, ali mislim da se to može premostiti”, rekao je Plenković.

Today in Copenhagen, I am participating in an informal meeting of the @EUCouncil. Together with European leaders, we will discuss the continuation of comprehensive support for #Ukraine, EU enlargement, and further investment in European defence, in the context of global security… pic.twitter.com/63vsSAk6xg

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 1, 2025

Kada je riječ o potpori Ukrajini, Plenković je izrazio uvjerenost da će na samitu biti postignut široki konsenzus, bilo u vojnom smislu, bilo u smislu podrške mirovnim naporima za okončanje sukoba.

“Stav je Hrvatske je jasan, okončanje sukoba, pravedan mir, a to znači znači poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine”, rekao je, dodajući da Hrvatska ima puno iskustva u postkonfliktnom razdoblju i da ga stavlja na raspolaganje svojim partnerima.

Što se tiče jačanja obrane, rekao da je Hrvatska dobila i tražila 1,7 milijardi iz instrumenta SAFE koje će uložiti u jačanje sposobnosti Hrvatske vojske.

“Time ćemo sebi dati mogućnost da s vrlo visokom vjerojatnošću dosegnemo cilj o izdvajanju 3,5 posto za obranu i još 1,5 posto za aktivnosti povezane s obranom, kao što je zacrtano na samitu NATO-a u Haagu”, rekao je.

Danska premijerka: EU u najtežoj situaciji od Drugog svjetskog rata

Europa se nalazi u najtežoj situaciji nakon Drugog svjetskog rata, ocijenila je u srijedu danska premijerka Mette Fredriksen, domaćica neformalnog samita Europske unije.

“Kad danas gledam Europu, mislim da prolazimo kroz najtežu i najopasniju situaciju od kraja Drugog svjetskog rata”, rekla je Fredriksen prije početka sastanka u Kopenhagenu.

Dodala je da se protiv Europe vodi hibridni rat. “Samo je jedna zemlja spremna ugroziti nas, a to je Rusija, stoga nam treba snažan odgovor”, dodala je.

Glavne teme samita su sigurnost i obrana, uključujući obranu od dronova, pomoć Ukrajini i migracije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da Rusija testira EU i želi “posijati razdor i strah u naša društva”. “Nećemo to dopustiti”, istaknula je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ne govori o radu, nego o sukobu s Rusijom.

“Mi smo u sukobu s Rusijom koja je već nekoliko godina agresivna u području informiranja, uključujući i tijekom izbora i koja pojačava kibernetičke napade”, rekao je Macron.

U pogledu jačanja obrambenih sposobnosti, EU ima četiri prioriteta: obranu svemira, jačanje istočnog krila, raketnu obranu i zaštitu od dronova.

To će biti tema i na redovitom sastanku na vrhu 23. listopada u Bruxellesu, a prije toga Europska komisija bi trebala predložiti vremenski plan za provedbu prioriteta.