U ponedjeljak je istekao rok do kojega je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) primalo prijave za sudjelovanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS koji su zakazani za 23. studenog a u posljednji trenutak Dodik je donio odluku da se prijavi i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iako je ranije odlučno odbacivao takvu mogućnost pa čak i prijetio kako će angažirati entitetsku policiju da spriječi otvaranje biračkih mjesta.

U konačnici prijave je podnijelo pet političkih stranaka te dva neovisna kandidata no izvjesno je kako će se ključna borba voditi između Branka Blanuše, kandidata kojega je istaknula Srpska demokratska stranka (SDS) uz poziv da mu potporu daju i sve druge oporbene stranke te osobe koju kao kandidata istakne SNSD u kojemu pak očekuju potporu drugih manjih stranaka koje su bile Dodikovi sateliti na vlasti.

Kao najizvjesnijeg kandidata SNSD-a mediji navode Sinišu Karana, bivšeg ministra policije u vladi RS i Dodikovog lojalnog suradnika.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodno nije zainteresirana ući u tu utrku iako u SNSD-u tvrde kako njihova istraživanja pokazuju da bi bez poteškoća pobijedila.

Ona je najavila “žestoku kampanju”.

“Takva će biti i naša pobjeda – snažna potvrda pobjednika”, kazala je Cvijanović nakon što se Dodik ipak odlučio pokoriti se zakonima BiH i ući u izbornu utrku.

SDS-ov Blanuša osoba je s profesionalnim integritetom uvažena kao redoviti profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci no njegov je temeljni hendikep to što je u politici gotovo nepoznat.

Želi li pobijediti nužna mu je potpora cijelog oporbenog bloka a u tome ključnu ulogu ima Partija demokratskog progresa (PDP) na čijem je čelu ambiciozni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.

On je ranije poput Dodika zagovarao da se na izborima ne sudjeluje pa je nakon toga odbacio mogućnost da PDP predloži kandidata za predsjednika RS da bi na kraju pristao na razgovor s oporbom o eventualnoj zajedničkoj strategiji.

“Mi nismo SNSD. Mi nismo seoske varalice i kokošari koji danas kažu jedno, a već sutra to više ne važi”, kazao je Stanivuković komentirajući Dodikovu odluku da ipak ide na izbore.

Predsjednik kluba zastupnika PDP-a u parlamentu RS Igor Crnadak kazao je kako je siguran da će 90 posto članova te stranke na izborima poduprijeti kandidata SDS-a no neki od čelnika oporbe sumnjičavi su prema Stanivukoviću i u njegovim postupcima vide taktiku čiji je cilj da on od sebe napravi novog Dodika i to uz blagoslov predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Pretpostavljaju kako Stanivuković zapravo radi sve ne bi li kandidat oporbe u studenom izgubio izbore pa bi se onda sadašnji gradonačelnik Banje Luke mogao nametnuti kao najjači kandidat za predsjednika RS na redovitim izborima planiranim za listopad 2026.

Najžešći kritičar Dodikove vlasti, lider stranke Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović, kaže kako Stanivuković otkako je preuzeo PDP vlada na isti način kao i Dodik.

“Zlorabio je nas koji smo ga iskreno podržavali, došao je na vlast, pogazio sve što je obećavao i sad pokušava da nas pravi budalama”, kaže je Vukanović koji smatra kako je Stanivuković osoba koja želi vlast po svaku cijenu.

“Stanivuković je najveća politička prevara koja je ikad viđena. Nama Dodik poslije Dodika ne treba”, kazala je za portal Srpskainfo Jelena Trivić, čelnica stranke Narodni front (NF) koja je bila protukandidatkinja Dodiku na izborima 2022. godine i izgubila tu utrku s razlikom od oko 30 tisuća glasova.

No ove će godine utrka za predsjednika RS biti znatno zanimljivija jer u konačnici o pobjedniku mogu lako odlučiti glasovi Bošnjaka i Hrvata.

Oni po pravilu glasaju za bošnjačkog odnosno hrvatskog dopredsjednika RS a ovoga puta oni se ne biraju jer Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću mandat nije prestao.

Na izborima 2022. glasalo je 37 tisuća Bošnjaka te nešto manje od četiri tisuće Hrvata a odluče li svi oni ponovo glasati mogli bi presuditi u srazu SNSD-a i oporbe.

No Dodik će tu borbu u svakom slučaju promatrati s galerije jer će on zbog šestogodišnje sudske zabrane obnašanja dužnosti u tijelima vlasti morati propustiti ne samo ovaj nego najmanje još dva izborna ciklusa a kada nakon 2031. ponovo bude mogao u njima sudjelovati imat će 72 godine.