
Nizar Ibrahim i Diego Mattarelli proučavaju fosil dinosaura, Foto: Press
Televizijski producenti udružili su snage s novim saznanjima paleontologa i vještinama tvoraca specijalnih efekata kako bi iznjedrili novi serijal koji kroz šest epizoda vraća u paleozoika
povezane vijesti
Iz glasovite radionice dokumentarnog programa BBC-ja dolazi novo izdanje popularnog televizijskog naslova »Šetnja s dinosaurima«. Dokumentarni format koji raščlanjuje svakodnevicu povijesnih zemaljskih zvijeri, svjetlo televizijskog ekrana prvi je put ugledao 1999. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, a potom je postao svjetski hit.
Četvrt stoljeća kasnije televizijski producenti udružili su snage s novim saznanjima paleontologa i vještinama tvoraca specijalnih efekata kako bi iznjedrili novi serijal koji kroz šest epizoda vraća u paleozoika.
Pernate životinje
Novu sezonu cijenjenog formata za naš list najavljuju doktor paleontologije i komparativni anatom Nizar Ibrahim te producentica specijalnih efekata projekta Jay Balamurugan. Svaka od šest novih epizoda predstavit će jednu vrstu dinosaura.
»Šetnja s dinosaurima« ući će u cipele triceratopsa, spinosaura, gastonije, albertosaura, pahirinosaura i luzotitana. Stručnjaci i BBC-jeva ekipa ušli su u trag navedenima i rekreirali njihov način života. Doktor Ibrahim novu sezonu najavljuje kao televizijski rad koji će okruniti razdoblje o kojemu je znanost o dinosaurima doživjela veliki »bum«.
– U proteklih 25 godina naučili smo toliko mnogo o dinosaurima. Nije to bio očekivani napredak u novim saznanjima, već se u prethodnih četvrt stoljeća, iz niza razloga, dogodio pravi bum, eksplozija novih otkrića. Danas s većom preciznošću istražujemo geografska područja te ostatke dinosaura koje nalazimo na nalazištima.
Govoreći o novim izdanju serijala, dinosauri koje ćemo u njemu prikazati bit će ažurirani s mnogim saznanjima koje nismo imali u originalnoj inačici.
Danas znamo da su dinosauri bili u većoj mjeri pernate životinje negoli je to prikazano u izdanju iz 1999. godine. Sada ću biti malo kontradiktoran. Iako se dogodio taj bum u našim saznanjima o toj vrsti, tek smo zagrebali po površini dinosaurskog življa i pokrili smo svega 8-10% dinosaura koji mogu biti otkriveni, stoga ima još mnogo prostora za nova otkrića, najavljuje Nizar Ibrahim.
Jay Balamarugan, Foto: WOJTEK WOJCIK
Oprezni u interpretacijama
Ovaj paleontolog specijalizirao se za spinosaura. Dinosaurska vrsta pronađena je u Sahari koja je u vrijeme paleozoika bila vodeno područje. U epizodi koja opisuje ovog vodenog zmaja, kako ga BBC opisuje u naslovu druge epizode, Ibrahim iznosi niz novih saznanja o toj vrsti, no ostaje oprezan kako ne treba brzati s interpretacijama.
– Bavimo se životinjama koje danas nemaju svoj ekvivalent. Moramo biti vrlo oprezni oko naših interpretacija kada dinosaure uspoređujemo s navikama živućih životinja. Primjerice, u današnjem svijetu ne postoji nijedno biće slično spinosauru.
No, znamo da kostur spinosaura ima mnoge značajke pogodne za kretanje u vodi. Govoreći o spinosauru, mnoga saznanja proteklih godina načinila su da imamo puno bolji uvid u život te vrste dinosaura te možemo zornije interpretirati njegovu svakodnevicu i način života, dodaje Ibrahim.
Jay Balamurugan pomoćna je producentica odjela specijalnih efekata novog izdanja dokumentarnog serijala »Šetnja s dinosaurima«. Moderne tehnologije omogućuju nikad vjerniji prikaz, a stvaranje izgleda dinosaura trajalo je dvije i pol godine. Jay Balamurugan kaže kako su se pritom u svakom koraku konzultirali sa stručnjacima.
– Kako bismo izgled dinosaura što vjernije prenijeli na televizijski ekran, usko smo surađivali s palentolozima, konzultatima iz tog područja te naposljetku sa stručnjacima za svaku pojedinu vrstu dinosaura koje smo prenijeli na ekran.
Svaki detalj pojedine vrste, primjerice teksturu kože, hod ili glasanje, stvarali smo u suradnji sa znanstvenicima, stoga je ovaj dio procesa doista poimao uključivanje mnogih kako bi »Šetnja s dinosaurima« bila što vjernija, kaže Jay Balamurugan.
Nizar Ibrahim, Foto: MARK FEDERIGH
Vjerne replike
Upitana što je bio najvažniji korak u disciplini koja spaja činjenično stanje i područje fiktivnog prikaza izumrlih zvijeri, Jay odgovara kako su se vodili novim saznanjima te s tim u skladu ažurirali izgled poznatih vrsta.
– Važna stvar bila nam je rekreirati vjernu repliku onoga kako su dinosauri živjeli i ponašali. Mnogi ljudi dinosaure zamišljaju kao one prikazane u »Jurskom svijetu«, no u znanstvenoj zajednici percepcija o izgledu dinosaura često se mijenja uslijed novih saznanja.
U svome radu morali smo prikazati dinosaure sukladno najnovijim saznanjima o njihovom izgledu. Pritom smo se vodili suvremenim istraživanjima prema kojima je jedna vrsta dinosaura tek prošle godine imenovana, stoga je naš cilj ponuditi vjernu presliku znanstvenog otkrića i napretka u toj znanosti.
Također, osuvremenjene su značajke nekih dinosaura. Primjerice, triceratops, koji je jedan od dinosaurskih »klasika«, u novom smo serijalu prikazali u izmijenjenoj verziji koja se poklapa sa skupom novih saznanja o toj vrsti, dodaje Balamurugan.
Foto: Press
Popularni među djecom
Ove prapovijesne zvijeri, opasni divovi i jedna od najvećih bića u povijesti planeta, ne prestaju izazivati interes ljudi. To dokazuje i njihova prisutnost u pop-kulturi, popularnost među djecom i dječjim sadržajima. U svoj svojoj brutalnosti i sirovosti u kakvim ih se nerijetko prikazuje, dinosauri su ostali »pozitivci« vrijedni divljenja i, kako dodaje Ibrahim, važni ambasadori znanosti.
– Iako nisu svi dinosauri bili grabežljivci, dinosaure se u cjelini smatra opasnima i brutalnima zbog svojih kandži i oštrih zuba.
Njihovu popularnost među djecom mnogi opisuju činjenicom da dinosauri izgledaju kao neka vrsta zmajeva, ali djeca u njima ne pronalaze strah i trepet iz razloga jer su to izumrle životinje.
Usto, kada su dinosauri počeli postajati popularnima, javnost je imala vrlo malo saznanja o njima pa su se djeca i mladi počeli zanimati i baviti dinosaurima kako bi, barem u toj temi, mogli nadmudriti svoje roditelje i nabrojiti više vrsta dinosaura negoli mama i tata.
Mnogo je razloga zašto su dinosauri popularni što ih čini vrlo moćnim ambasadorima znanosti, a paleontološka znanost u svome djelovanju okuplja velik broj disciplina, tako da mogu poželjeti da svoju djecu darujete što većim brojem knjiga o dinosaurima, zaključuje Ibrahim.