Završetkom glavnog dijela turističke sezone broj nezaposlenih kratkotrajno se blago povećao, dijelom zbog prijavljivanja na burzu rada ugostiteljskih djelatnika zbog isteka ugovora o radu, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 6.408 osoba iz sektora ugostiteljstva i hotelijerstva.

U HZZ-u pojašnjavaju da se u evidenciji nezaposlenih osoba ne bilježi porast prijava u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane već se ističe »isti sezonski obrazac kao i prethodne godine«.

– Tako je u kolovozu 2025. evidentirano 6.408 nezaposlenih osoba u navedenoj djelatnosti, što je približno 13 posto manje nego u kolovozu 2024. godine, kada ih je bilo 7.361, navode u HZZ-u.

Stara boljka

S obzirom na to da je Državni zavod za statistiku nedavno objavio da je krajem kolovoza zabilježen pad broja zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu za 1,6 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, u HZZ-u pojašnjavaju da podaci DZS-a upućuju na zaključak da »dio radnika izlazi iz tog sektora, ali ne prelazi u nezaposlenost, nego u druge djelatnosti, neaktivnost, inozemstvo i sl. Zbog toga je zabilježen pad broja zaposlenih u tim sektorima, ali ne i istodoban rast nezaposlenosti. Štoviše, ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj je u međuvremenu smanjen. Naime, krajem kolovoza zbog završetka udarnih turističkih mjeseci, broj nezaposlenih blago je skočio na 75 i pol tisuća osoba, pa je i stopa nezaposlenosti blago porasla s 4 na 4,1 posto, no već krajem rujna broj nezaposlenih pao je na 74.159 osoba, ponajprije zbog zapošljavanja u sektoru obrazovanja zbog početka školske godine.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić navodi da je povećanje prijava na burzu rada u rujnu »stara boljka hrvatskog turizma« jer velika većina poslodavaca ne može zadržati radnike tijekom zime i do početka predsezone, odnosno do Uskrsa, iako će mali broj ugostiteljskih djelatnika možda biti kratkotrajno angažiran tijekom adventa te božićnih i novogodišnjih blagdana u prosincu.

To potkrepljuju i podaci HZZ-a prema kojima trenutno na burzi rada gotovo da i ne postoji potražnja za konobarima, kuharima i sobaricama, a ta zanimanja s dolaskom jeseni nisu ni među prvih pet preferencija poslodavaca. Prema podacima HZZ-a, najveća potražnja za radnicima je u sektoru obrazovanja (4.886), zatim u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (2.937), u prerađivačkoj industriji (2.647), građevinarstvu (1.623) i trgovini (1.532). Andrić navodi da unatoč priljevu na burzu rada, u hrvatskom ugostiteljstvu i dalje nedostaje radne snage dok se s druge strane poslodavci ne mogu osloniti na strane radnike koji, kaže, daju otkaze i napuštaju radna mjesta usred sezone a da nikoga nisu obavijestili.

Eduard Andrić / Foto MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Odlazak u inozemstvo

– Hrvatski turizam ne može se oslanjati na strane radnike jer oni ne mogu iznijeti sezonu, a i ova sezona je pokazala da ovisimo o kvalitetnom, domaćem radniku koji ne želi raditi za 1.100 eura, koliko iznosi prosječna plaća u ugostiteljstvu. To što ćete ponegdje čuti da prosječna plaća konobara izbosi 1.500 eura, to je moguće jedino kod malih privatnika, obrtnika i kafića, i to na način da se radniku isplati minimalac od 970 eura bruto, a ostalo na ruke, ističe Andrić. Dodaje da zbog toga konobari odlaze u inozemstvo ili u druge djelatnosti, poput građevinarstva, zbog većih plaća, a zbog činjenice da su nam ugostiteljske škole gotovo pa prazne, u sindikatu upozoravaju da više nećemo imati mladih konobara.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske stoga će u pregovorima o minimalnoj plaći za iduću godinu tražiti da ona iznosi 1.050 eura bruto, a konačna odluka bit će poznata do kraja listopada, do kada bi Vlada trebala utvrditi minimalac za 2026. godinu. Andrić kaže da su tražili i isplatu 13. plaće u ugostiteljstvu, no Hrvatska udruga poslodavaca je predložila da ona bude isplaćena kroz neoporeziva davanja tako da na kraju, kaže, ništa nije postignuto.