
Foto Marko Lukunic/PIXSELL
povezane vijesti
Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Renata Čulinović-Čaić izjavila je u petak da su pregovori s Vladom o novom Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvo (GKU) pri kraju, no ima pitanja koja treba još riješiti, poput instituta pripravnosti koji je nedefinirani oblik rada.
Vlada je u ožujku prošle godine donijela odluku kojom se nastavljaju primjenjijvati prava iz prethodnog GKU do potpisivanja novog, o kojemu se pregovara s Ministarstvom zdravstva.
“Ima puno stvari koje smo dogovorili, koje smo riješili i samo dovršenje pregovora za kolektivni ugovor je pred krajem, ali postoji nekoliko jako bitnih pitanja koja su logična za rješavati, ali očigledno nema dovoljno volje za njihovo rješavanje. Jedno od tih je pripravnost”, kazala je Čulinović-Čaić Hini na obilježavanju 35 godina djelovanja HLS-a.
Pripravnost se, dodala je, ne plaća kako treba a nosi dodatne prekovremene sate i cijeli niz problema. “Pripravnost se u praksi sve više zloupotrebljava kao zamjena za dežurstvo te tako prikriveno iskorištava liječnike da bi se pokrio manjak ljudi u sustavu, a time se šteti i pacijentima jer liječnici nisu odmorni i koncentrirani”.
Predsjednica HLS-a kaže da se u pregovorima traži i donošenje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa, kako bi se znalo što i koliko liječnik u svom osmosatnom radnom vremenu mora odraditi, a što je temelj uređenosti sustava i razgovora o radu u javnom i privatnom sektoru.
Dodaje da su se na početku pregovora dotakli i teme cijene sata rada jer se za isti posao koji se obavi u siječnju ne dobije jednaka plaća kao u veljači, odnosno – što je duži mjesec, to je vrijednost sata manja. “Ima nekoliko stvari na kojima zapinje, a vrijeme ističe”, ocijenila je.
Na svečanosti u povodu 35 godina HLS-a, na kojoj je bila i ministrica zdravstva Irena Hrstić, Čulinović-Čaić je reklada je Vlada u zadnjih devet godina napravila dvije velike prekretnice – vraćanje reprezentativnosti liječnicima i nikad veće povećanje plaća u zdravstvu za koje se godišnje izdvaja 2,5 milijarde eura.
“Mislim da smo zadnjih godina kroz dijalog, koji je do sada bio očito učinkovit, napravili dobru bazu i iznašli dobar model kako možemo dalje nastaviti. Vjerujem da kroz obilježavanje značajnih situacija iz prošlosti možemo ići ka budućnosti”, kazala je ministrica Hrstić, dodavši kako se Ministarstvo u ovom trenutku treba usmjeriti upravo na ljude u zdravstvu.
Što se tiče pregovora o GKU, Hrstić je poručila kako se na tome kontinuirano radi.