ZAGREB – Iako Most i HDZ nisu na osobito lijep način razvrgnuli svoje političko partnerstvo, Vlada je na sjednici podržala Mostov prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona, kojem je dodala i 13 svojih amandmana, uz objašnjenje da zakon tako postaje još više socijalno osjetljiv. No, iako zakon još nije ni potvrđen u parlamentu, premijer Andrej Plenković najavio je da bi se od jeseni moglo krenuti u izradu potpuno novog Ovršnog zakona, jer se različitim izmjenama puno puta interveniralo u sadašnja rješenja. Premijer je otkrio i to da su Vladini amandmani usuglašeni s predlagateljima, odnosno s Mostom.
Mostov prijedlog i Vladini dodaci značit će da se ubuduće neće moći provesti ovrha nad nekretninom ako se pokušava naplatiti dug čija je glavnica ne prelazi 20 tisuća kuna, osim ako je riječ o prisilnoj naplati tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili naplati naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Odluku o tome da se narušava ravnoteža sud može donijeti ako zaključi da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine, ako nije dokazno da je naplata pokušana na drugi prikladan način, ako dužnik nema drugih nekretnina i spomenuta mu nekretnina služi za stanovanje. Tako će sudovi zapravo diskrecijskim pravom, iako je Vlada zadala osnovna pravila, odlučivati u kojim se slučaju ovrha nad nekretninom može provesti.
Za tjedan dana počet će isplata regresa za godišnji odmor državnim i javnim službenicima i namještenicima u iznosu od po 1.250 kuna, objavio je na početku sjednice premijer Plenković, koji se zahvalio Ministarstvu financija jer je uspjelo pronaći ta sredstva preraspodjelama u proračunu. Inače, isplata regresa je Vladina obveza prema kolektivnom ugovoru i Vlada je regres isplatila i lani.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ponovio je i da onaj tko u ovrsi ostane bez nekretnine neće ići na ulicu jer će takvim ljudima biti zajamčeno pravo na smještaj 18 mjeseci nakon ovrhe. Dobit će smještaj u državnoj nekretnini ili će im država snositi troškove smještaja.
Uvjet za taku pomoć je da dužnik nema drugu nekretninu, da je u njoj stanova prije iseljenje, ali i da je svoju ovršenu nekretninu dobrovoljno predao kupcu. dakle oni koji se budu protivili iseljenju, a takvima najčešće pomažu aktivisti Živog zida, neće imati pravo na državni smještaj.
Novost je i to da se ubuduće neće moći ovršiti tri četvrtine prosječne neto plaće ili mirovine u Hrvatskoj, a što je nešto manje od 4.000 kuna.
