Rezultati studije objavljeni početkom tjedna istražili su same temelje “nejednakih mogućnosti”, odnosno premisu po kojoj ne započinju svi život s istim izgledima i po kojoj brojni faktori utječu na uspjeh pojedinca, a izvan su njegove kontrole.


Istraživači su kao mjerilo koristili “visinu prihoda domaćinstva” (CAP) kojim se mjeri prihod kućanstva prije oporezivanja, socijalnih doprinosa i državnih transfera.




Fokusirali su se na čimbenike na koje pojedinci ne mogu utjecati: spol, zemlju rođenja (i osobe i njezinih roditelja), na stupanj obrazovanja i zanimanje roditelja u vrijeme odrastanja ispitanika, kao i na stambenu situaciju obitelji za vrijeme njegova odrastanja. Na temelju tih kriterija ljudi su grupirani te su uspoređeni prosječni prihodi njihovih kućanstava.


Velike razlike među različitim zemljama


U zemljama koje je OECD proučavao oko 30 posto razlika u prihodima moglo se pripisati nejednakim startnim mogućnostima, premda se brojke uvelike razlikuju od zemlje do zemlje.


Primjerice na Islandu i u Danskoj manje od 15 posto nejednakosti, kada su prihodi u pitanju, proizlazi upravo iz ovih čimbenika na koje se ne može utjecati.


U Portugalu i Sjedinjenim Državama taj udio raste iznad 40 posto.


U Njemačkoj se radi o 24 posto, što ukazuje na to da je gotovo četvrtina razlika u budućim prihodima povezana s roditeljskim ‘backgroundom’ i ostalim faktorima koji su izvan kontrole pojedinca.


A niži postotak znači da osobni trud i postignuća imaju veću ulogu u oblikovanju životnih ishoda i prihodima mladih ljudi općenito.