Biciklistička utrka

Legendarni slovenski skijaš-skakač: "Istria300 je odličan koncept i postala je zaista velika stvar"

Zlatko Horvat

Foto Istria300

Foto Istria300

Organizacija je na vrlo visokoj razini, ceste su super, a sigurnost na prvom mjestu. Sviđa mi se. Na prvom izdanju bilo nas je 1.500, a sada nas dolazi 4.500 - kaže Kranjec



POREČ  Robert Kranjec legendarni je slovenski skijaš-skakač. U velikoj karijeri osvojio je ekipnu broncu na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. godine, ekipnu broncu 2011. godine na Svjetskom prvenstvu u Oslu, dok je godinu dana kasnije okrunio karijeru ekipnom broncom i pojedinačnim zlatom na Svjetskom prvenstvu u letovima u Vikersundu. Kranjec peti put dolazi na biciklističku utrku Istria300. I svaki put je sve brži i brži, a njegov izbor od triju mogućih ruta je ona najduža od 300 kilometara.


– Tako ispada. Ovo godine sam imao puno posla s kombinezonima za naše skakače i nisam tako puno trenirao. Ali vrijeme nije važno, glavno je nastupiti. Možda ipak budem imao dobar dan. Vidjet ćemo – kaže 44-godišnji Robert Kranjec, koji je ambasador utrke Istria300 zajedno s Martinom Kochom, još jednim bivšim skijašem-skakačem.


– Ne znam kako su me našli, valjda zbog Kocha, ha, ha… Istria300 je odličan koncept. Organizacija je na vrlo visokoj razini, ceste su super, a sigurnost na prvom mjestu. Sviđa mi se. Na prvom izdanju bilo nas je 1.500, a sada nas dolazi 4.500. Istria300 je stvarno postala velika stvar. U dosadašnja četiri puta poslužilo nas je i vrijeme. Zašto najduža utrka? To mi je izazov za kraj sezone, baš zato što je to najteža dionica.


Hobi




Prošle godine bio je 12. s vremenom 9:15.14 sati, s prosjekom od 32 kilometra na sat.


– Bio sam stvarno dobar. Osjećao sam se dobro, grupa je bila dobra. Najteže je bilo posljednjih sto kilometara jer je puno strmih uspona.


Biciklizam je njegov veliki hobi, a skokovi su stvar prošlosti.


– Znam kako treba skočiti, ali to mi ne treba. Za razliku od biciklizma, skokovi ne spadaju u hobi program. A biciklizam mi je čisti hobi. Volim biti vani, trenirati. Vozim s prijateljima, imam dobru ekipu, idemo zajedno na utrke po Sloveniji. Onako lagano, sportski. Prošle godine napravio sam oko 12 tisuća kilometara.


Kao skakač bio je savršene građe, 175 centimetara visine, a težina negdje na 60 kilograma.


– Kada sam skakao, pazio sam na kilograme. Sada baš ne pazim, ali kilograma je još uvijek manje od 70… Imao sam doma jedan brdski bicikl još dok sam se natjecao, znao sam izaći van i voziti. Odgovara mi biciklizam. Volim cestovni biciklizam, ali kada se puno toga skupi, onda otiđem van s brdskim biciklom. Znam otići do Istre jednom ili dvaput godišnje i voziti. Prije tri tjedna bio sam na jednom vjenčanju i iskoristio priliku za vožnju. Imam četiri, pet omiljenih ruta po Gorenjskoj, kada imam dva, tri sata vremena, tada odvozim jednu od njih.


Ostao je uz skijaške skokove. Radio je i kao komentator, ali sada je uz slovensku reprezentaciju.


– Izrađujem kombinezone za skijaške skokove. Uz skakakonicu imamo strojeve i tamo radim. Počeo je ljetni dio priprema, zima je blizu. Unazad posljednjih pet godina imamo zaista dobru generaciju i rezultati su dobri. Vjerujem da će biti još i bolje. Imamo i Niku Prevc, koja dominira u ženskim skokovima. Skakačice su svake godine sve bolje i bolje i vidjet ćemo kako će se to dalje razvijati.


Zlatno doba


Slovenski biciklizam posljednjih godina zlatnim slovima ispisuje pobjednička poglavlja. Deset od posljednjih 19 Grand Tourova, počevši s Vueltom 2019. godine, osvojili su Primož Roglić i Tadej Pogačar, aktualni svjetski prvak i pobjednik posljednjih dvaju izdanja Tour de Francea.


– Ne znam što reći o Pogačaru, super čovjek i fenomenalan biciklist. Imao sam priliku razgovarati s njim, ali, nažalost, nismo uspjeli zajedno voziti i trenirati. Pogačar i Roglič povukli su puno djece u biciklizam, vjerujem da će klubovi i Savez to iskoristiti. Naši biciklisti su stvarno u vrhunskoj formi i to je super.


Pogačar pomaže razvoju slovenskog biciklizma kroz Pogiteam Gusto Ljubljana, a slovenske momčadi pomažu i razvoju – mladih hrvatskih vozača. Većina najboljih hrvatskih biciklista, počevši od Vladimira Miholjevića, danas direktora utrke Istria300 zajedno s Juliusom Rupitschem, prošla je slovenski klupski juniorski program na putu prema profesionalizmu.


– U biciklizmu je dobro što možeš mijenjati klubove, za razliku od nas skakača jer skačemo za reprezentaciju. Ako si dobar, ideš u bolji klub.


Osobni rekord 244 metra

Osobni rekord Roberta Kranjeca je 244 metra iz Vikersunda 2012. godine. Kakav je osjećaj letjeti tako daleko?


– To je super osjećaj. Taj trenutak u zraku je puno duži nego što to izgleda na televiziji. Kada si u vrhunskoj formi, to je – vau. Mogu reći da se može naći sličnosti s biciklizmom kada si na nekoj nizbrdici, na spustu – kaže Kranjec, koji je 200 metara preletio – 213 puta.


– Prvi sam 200 puta preletio 200 metara…