Autori:
Ivan Anić, dr. med., doc. dr. sc. Gordana Kenđel Jovanović, dipl. ing. preh. teh.- nutricionist i Vlasta Lončar, univ. mag. med. techn. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ
Poznato je da način života utječe na zdravlje a time i na njegovu kvalitetu. Loše životne navike poput premalo kretanja, nepravilne prehrane, pušenja te nedostatka sna negativno djeluju i na tjelesno i na mentalno zdravlje. Dugoročno, ovakve navike povećavaju rizik od različitih bolesti i zdravstvenih stanja. Najčešće posljedice loših navika su povišeni krvni tlak i kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, poremećaji mišićno-koštanog, probavnog i endokrinog sustava, ali i autoimune bolesti poput bolesti štitnjače i artritisa. Povezanost postoji i s mentalnim poremećajima poput depresije, kao i s određenim vrstama raka, osobito rakom dojke i debelog crijeva. Velik broj ovih bolesti povezuje se s debljinom, koja je često posljedica nezdravih životnih navika.
S ciljem unaprjeđenja zdravlja i prevencije kroničnih bolesti kroz promjene životnih navika, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije otvorio je u rujnu 2024. godine Savjetovalište za zdrave životne navike. Savjetovalište je izazvalo velik interes građana te privuklo brojne korisnike zainteresirane za poboljšanje zdravlja i kvalitete života. Savjete su značajno više potražile žene, te oni u dobnoj skupini od 30 do 59 godina. Otprilike polovica korisnika nije navela postojeće zdravstvene tegobe, no nakon procjene zdravstvenog stanja i razgovora sa stručnim timom Savjetovališta upućeni su kako poboljšati zdravlje, kontrolirati tjelesnu masu i sastav tijela te općenito unaprijediti kvalitetu života. Oko četvrtine korisnika obratilo se Savjetovalištu radi bolje kontrole već dijagnosticirane kronične bolesti, najčešće zbog arterijske hipertenzije ili bolesti štitnjače. Preostala četvrtina korisnika bila je suočena s dvjema ili više kroničnih bolesti, pri čemu im je savjetovan individualan i sveobuhvatan pristup promjenama u načinu života te druge intervencije usmjerene na poboljšanje općeg zdravstvenog stanja.
Izvor: iStock
Najčešći razlozi dolaska u Savjetovalište bili su povezani s prehranom, bilo u svrhu regulacije tjelesne mase, sastava tijela, kontrole bolesti i simptoma ili postizanja drugih zdravstvenih i osobnih ciljeva.
Savjetovalište za zdrave životne navike ima za cilj svakome omogućiti podršku u usvajanju zdravih životnih navika, kako bi se ostvarili osobni ciljevi, unaprijedilo zdravlje i podigla kvaliteta života. Stručni tim Savjetovališta, koji čine liječnik, medicinska sestra/tehničar i nutricionist, individualno pristupa svakoj osobi, bilo da je riječ o osobi koja želi očuvati svoje zdravlje ili osobi s već postojećim bolestima. Zajednički procjenjuju postojeće stanje i navike te savjetuju kako postići željene ciljeve unaprjeđenja životnih navika i zdravlja. Savjetovalište daje podršku u usvajanju održivih i zdravih navika, pravilne prehrane, postizanja i održavanja zdrave tjelesne mase i razvoja aktivnog životnog stila.
Savjetovalište je namijenjeno svim punoljetnim osobama koje žele poboljšati kvalitetu života, osobama s rizičnim čimbenicima (prekomjerna tjelesna masa, stres…) ili osobama s kroničnim bolestima (povišeni tlak…). Usluga je besplatna, individualna, nije potrebna liječnička uputnica, ali je prethodna prijava putem web stranice NZZJZ PGŽ ili putem e-maila: [email protected] obavezna u svrhu kvalitete rada i savjetovanja.
Izvor: iStock
Procjena zdravstvenog stanja i planiranje ciljeva
Temelj za određivanje ciljeva je sveobuhvatna procjena trenutačnog zdravstvenog stanja. Liječnik u razgovoru procjenjuje medicinsko stanje korisnika, životne navike, socijalne i okolišne čimbenike, razinu stresa, kvalitetu sna i medicinsku povijest obitelji. Dio procjene uključuje i analizu sastava tijela, te se po procjeni statusa korisnika mogu učiniti dodatna mjerenja i kontrola određenih parametara.
Nutricionistička podrška i individualni pristup
Nutricionist procjenjuje prehrambene navike i daje smjernice prilagođene osobnim navikama, te zdravstvenom i nutritivnom statusu. Shodno tome savjetuje individualni plan prehrane koji uključuje odabir namirnica, raspored obroka, kontrolu veličine obroka, te savjetuje planiranje i pripremu nutritivno bogatih obroka. Također, savjetuje kako samostalno pratiti prehranu te postavljati realne, ostvarive i poticajne ciljeve. Plan prehrane može se dodatno individualno prilagoditi prema testu intolerancije na hranu ili drugim specifičnim potrebama. U suradnji s liječnikom i po potrebi psihologom, nutricionist omogućuje holistički i individualni pristup u dijetoterapiji, poboljšanju sastava tijela, općeg zdravlja i kvalitete života.
Izvor: iStock
Osim redovne kontrole i praćenje promjena u usvajanju danih preporuka ostvaruje se i kontinuirana podrška i motivacija u procesu promjene životnih navika. Dugoročni učinci zdravih navika ovise o dosljednosti u provođenju danih preporuka, u čemu Savjetovalište daje podršku kroz individualne savjete, edukaciju i praćenje napretka. Usvajanje zdravih navika, što uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i kvalitetan odmor i dovoljno sna, osigurava temelje za očuvanje zdravlja i kvalitetno starenje. U tom smislu, zdrav način života postignut malim ali dosljednim promjenama, predstavlja vrijedno ulaganje, ne samo u osobno zdravlje, već i u dobrobit obitelji i cijele zajednice.
