Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom je govoru o stanju Unije prošlog tjedna, među ostalim, najavila osnivanje Centra za otpornost demokracije (Center for Democracy Resilience) kojem bi glavni zadatak bio borba protiv dezinformacija.

– Uspon dezinformacija i manipulacija informacijama doveo je do podjele u našim društvima. To ne urušava samo povjerenje u istinu, nego i u samu demokraciju. Zbog toga mi i dalje trebamo odbor Europskog parlamenta za borbu protiv dezinformacija. Ali trebamo i veću sposobnost da promatramo te procese i štitimo se od manipulacije informacijama i od dezinformacija. Stoga ćemo osnovati novi Europski centar za otpornost demokracije. To će okupiti ekspertizu i sposobnosti iz zemalja članica i susjednih država, rekla je tada von der Leyen.

Dodvoravanje socijalistima?

Ona nije dalje elaborirala kako bi taj centar trebao izgledati, ali iz konteksta se može zaključiti da bi se radilo o instituciji koja bi okupljala stručnjake iz raznih područja društvenih znanosti koji bi pratili situaciju na društvenim mrežama i medijima i na neki, još uvijek nedefinirani način, reagirali na pojave koje bi označili kao dezinformacije. Međutim, kako se može neslužbeno doznati u Europskom parlamentu, čini se da je još jako dugi put do osnivanja centra, ako do nečeg takvog uopće ikada i dođe. Naime, von der Leyen se o ideji osnivanja ovakve institucije nije uopće konzultirala sa svojom matičnim Europskom pučkom strankom (EPP) niti u toj najjačoj grupaciji u Europskom parlamentu uopće postoji volja i namjera da se u nešto takvo uopće i ide. Štoviše, u EPP-u su već neko vrijeme jako nezadovoljni s Ursulom von der Leyen iz nekoliko razloga. Prvi je njena odluka da se otkaže dio sporazuma koji EU ima s Izraelom zbog događanja u Gazi, oko čega se također nije konzultirala s EPP-om, pa su na nju sada ljuti i njeni kolege iz njemačkog CDU-a iz kojeg ona dolazi. U EPP-u su kritični i zbog dijela trgovinskog sporazuma sa SAD-om, tako da je mala vjerojatnost da bi pučani podržali osnivanje ovog centra.

Štoviše, u EPP-u smatraju da je von der Leyen spomenula tu ideju samo zbog toga da se dodvori socijalistima kako oni ne bi glasali protiv nje ili bili suzdržani prilikom predstojećeg glasovanja o njenom povjerenju.

Inačica cenzure

Socijalisti su naime početkom ovog mandata osnovali privremeni odbor EP-a koji se bavi dezinformacijama.

Politički analitičar, profesor Žarko Puhovski jako je kritičan prema bilo kakvoj mogućnosti da bi Europska komisija osnovala neku instituciju koja bi se bavila određivanjem što je to dezinformacija, a što nije.

– Takvo tijelo ne bi imalo smisla ako iza sebe nema neku represiju. A ako iza sebe represiju ima, onda je to katastrofa, rekao je Puhovski. Dodao je da je to »sadržajno potpuno naivna inicijativa jer je tehnički neprovedivo na komunikacijski relevantan način«.

– Jer eksperti iz raznih nacija bi trebali prevođenje, dogovore, sastanke tako da bi njihov odgovor uvijek stizao prekasno, a svi koji prate moderne medije znaju da je nešto što stiže sa zakašnjenjem promašeno bez obzira tko govori istinu. Usto, to bi pretpostavljalo da je doista u većem broju slučajeva moguće jednoznačno utvrditi istinu. Što, međutim, najčešće nije slučaj. Najčešće nije moguće utvrditi jednoznačnu istinu. I takav bi pokušaj bio jedna od inačica cenzure. Jer cenzura je izvorno imala ideju da se spriječi neistina o režimu. Naravno, sa stajališta režima samoga. Ako bi EU poželio nametati neku svoju istinu, to bi pod A bilo praktički nemoguće. Pod B, ako bi se počelo uvoditi, imalo bi smisla samo ukoliko iza toga stoji neka represivna praksa. Da je moguće zabranjivati. Ako je riječ samo o tome da se šalju demantiji, to mogu već i sada raditi, smatra Puhovski.

Sprečavanje interpretacije realnosti

Puhovski ističe da EU očito na umu nema situaciju gdje se objavljuje vijest koja se može jednostavno demantirati i reći da to nije istina.

– O tome se očito ne radi, nego se radi o tome da se pokuša spriječiti neke interpretacije realnosti. Ili da citiram Hannah Arendt – utvrđivanje istine nije prava tema politike, istina ne dopušta pluralizam. Prostor politike se stvara tamo gdje se ne radi o istini ili neistini, nego o interpretacijama. Gdje je pluralizam moguć i nužan. Ovdje bi se uvodio znanstveni pristup – ovo je istina, ovo nije istina – koji je jako rijetko moguć. I koji bi prvo pretpostavio superiornu znanstveno spoznajnu poziciju. I način imenovanja stručnjaka koje ne bi ovisilo ni o kakvim političkim interesima. Pa ne bi bilo sumnjivo zbog eventualne pristranosti. To je opet nemoguće jer će se ti ljudi regrutirati iz kruga funkcionara koji su na raspolaganju Europskoj komisiji, odnosno EU-u, rekao je Puhovski.