Problem širenja smrada s Marišćine, koji je ovog ljeta dosegao nesnosne razmjere, mora se razriješiti uklanjanjem njegovih uzroka i odlučnim mjerama, složilo se Općinsko vijeće općine Viškovo koje je na maratonskoj, četverosatnoj sjednici pred TD Ekoplus donijelo popis konkretnih kratkoročnih zahtjeva.

Neugodni mirisi koji posebice u večernjim i noćnim satima stižu iz županijskog centra za gospodarenje otpadom, navode viškovski vijećnici, imaju direktne posljedice po zdravlje i kvalitetu života mještana, a ponajviše stanovnika Marčelja.

Vijeće je stoga od upravitelja centra zatražilo pokretanje procesa kojim će se smanjiti količina dnevnog prihvata biootpada, najvećeg uzročnika smrada koji nastaje njegovim organskim truljenjem.

Limitirati dovoz otpada

Svih je 15 općinskih vijećnika glasalo za usvajanje zaključaka kojima se općinska uprava i uprava TD-a Ekoplus obvezuju na aktivno djelovanje i praćenje poduzetih mjera suzbijanja smrada, počevši s kontinuiranim i neovisnim nadzorom kvalitete zraka.

Foto Nikola Blagojević

U zajedničkom zaključku kojeg su usuglasili te pred Općinsko vijeće donijeli vijećnički klubovi Akcija mladih-Kvarnerska inicijativa te klub SDP-HSS, uprava Ekoplusa zadužuje se da sa svim subjektima koji na Marišćinu odlažu miješani komunalni otpad odredi maksimalne dnevne i godišnje količine otpada koje se mogu zaprimiti, kao i utvrdi mehanizme kontrole uz jasno definirane sankcije za prekoračenja limita.

Također, uz javna podnošenja detaljnih izvješća, od Ekoplusa se traži da izradi plan tehnološkog preoblikovanja obrade otpada koji uključuje proces biostabilizacije metanogene frakcije kao prioritetne mjere, implementaciju sustava za osiguranje inertnosti odloženog otpada te trajno uklanjanje neugodnih mirisa.

Vijećnici su se jednoglasno složili i da Općina Viškovo od ostalih općina i gradova, odnosno njihovih komunalnih društava koja otpad odlažu na Marišćinu, zatraži aktivan rad na smanjivanju udjela biootpada u ukupnom miješanom komunalnom otpadu te sankcioniranje onih koji svoje obveze ne ispunjavaju, dok će viškovsko Vijeće nakon 12 mjeseci evaluirati rezultate postignutog.

Bojan Kurelić / Foto Nikola Blagojević

– Rad ŽCGO-a jedan je od najvećih izazova za našu općinu i njene stanovnike. Marišćina je od početka zamišljena ekološki prihvatljivo mjesto za upravljanje otpadom koje će imati minimalan utjecaj na zdravlje građana, no ona ne funkcionira onako kako je planirano.

Sve ove godine suočavamo se s prekoračenjima kapaciteta, miješanjem biootpada s komunalnim otpadom, neugodnim mirisima koji narušavaju kvalitetu života stanovnika te nedovoljno razvijenim sustavima odvojenog okupljanja biootpada na području županije.

Što se tiče predloženog rješenja biostabilizacije i biološke obrade, mi ne znamo da li ono funkcionira, koliko će koštati i kada bi moglo biti gotovo.

Struka se treba očitovati o rješenju koje bi se moglo primijeniti čim prije, kazao je Bojan Kurelić iz kluba AM-Kvarnerska, dok je Ivan Sušanj (SDP-HSS) kazao kako problemu treba pristupiti na nekoliko razina.

– Kako stoji u zaključku, Marišćina treba ograničiti dnevnu količinu otpada koju prihvaća ljeti, a županijske općine i gradovi trebale bi krenuti s odvojenim prikupljanjem biootpada, što je i zakonska namjera.

Vjerujemo da će unaprjeđenje postrojenja kroz ugradnju biostabilizatora doprinijeti smanjenju neugodnih mirisa, a važno je i Vijeće i javnost budu informirani o provedbi tog projekta i drugih mjera, naveo je Sušanj.

Osniva se povjerenstvo za novo postrojenje

Vijeće je jednoglasno usvojilo i zaključak na prijedlog načelnice Viškova Sanje Udović kojim se osniva povjerenstvo za praćenje projekta izgradnje postrojenja za biostabilizaciju metanogene frakcije.

Peteročlano povjerenstvo, koje će činiti dva člana Općinskog vijeća, predstavnik Općine Viškovo po imenovanju načelnice, predstavnik Mjesnog odbora Marčelji te predstavnika TD-a Ekoplus, kvartalno će informirati općinsko vijeće i mještane o radnjama poduzetim na izgradnji spomenutog postrojenja.

Postrojenje bi trebalo omogućiti potpunu stabilizaciju otpada koje će prije odlaganja na plohe postati inertno i lišeno metanogene frakcije.

Sanja Udović / Foto Nikola Blagojević

– Uprava Ekoplusa dobila je zadatak razmotriti načine unaprijeđenja sustava obrade miješanog komunalnog otpada, a potvrdu o mogućoj nadogradnji općina je dobila i od državnog Fonda za zaštitu okoliša.

U suradnji s predsjednikom uprave Ekoplusa i Primorsko-goranskom županijom uprava Ekoplusa je zadužena za poduzimanje svih predradnji kako bi se krenulo u izgradnju postrojenja za biostabilizaciju.

Mještani Marčelja koji su negativnim utjecajima najviše izloženi žele se informirati o procesu biostabilizacije, zbog čega ćemo osnovati povjerenstvo koje će projekt pratiti, kazala je načelnica Udović.

Sjednici su na poziv Općinskog vijeća Viškova prisustvovali i predstavnici TD-a Ekoplus te predstavnici Primorsko-goranske županije, grada Rijeke i KD-a Čistoća kao članovi skupštine trgovačkog društva.

Predsjednik uprave Ekoplusa Kristian Gašparini pred vijećem je održao detaljnu prezentaciju rada ŽCGO-a te vijećnicima pojasnio problematiku, navevši kako Ekoplus poduzima radnje koje uvelike smanjuju širenje smrada s Marišćine.

Kristian Gašparini / Foto Nikola Blagojević

– Odlagalište se redovito pokriva cover-up folijom i dodatno dnevnom folijom, a plohe koje su otvorene su one na kojima se u tom trenutku odlaže otpad i kada dolazi do neugodnih mirisa.

Činimo sve da taj period bude što kraći, ali deseci kamiona s otpadima se ne mogu iskrcati u kratko vrijeme. Također, dio plina se pali kako neugodni mirisi ne bi išlo u atmosferu, situacija bi bez toga bila puno gora.

Ljeti je problem da visoke temperature izazivaju da dio mirisa odlazi u atmosferu, a kada se zrak navečer ohladi i počne puhati tramontana on završi u obližnjim naseljima. Problem je sastav otpada i visoki udio frakcije biootpada u ukupnom miješanom komunalnom otpadu, objasnio je Gašparini.

Kompostana kao rješenje

Direktor Ekoplusa istaknuo je kako se za unaprjeđenje rada centra nudi nekoliko dugoročnih rješenja, od izgradnje energane koja će iskoristiti nastale plinove za proizvodnju električne energije, do spalionice otpada na nekoj drugoj lokaciji, o čemu će odlučivati skupština.

Direktor KD Čistoće Bojan Jurdana kazao je kako se ne može tvrditi da je za smrad odgovorna tvrtka koja u ljetnim mjesecima na Marišćinu odlaže 30-35 posto ukupno prikupljenog komunalnog otpada, te kako dosadašnji modeli odvojenog prikupljanja biootpada u općini Viškovo i gradu Krku nisu polučili značajnije rezultate.

Vijećnici su se dotakli i teme izgradnje kompostana, pri čemu je zamjenik gradonačelnice Rijeke Vedran Vivoda naveo kako gradska uprava vrši predradnje za izgradnju kompostane i u procesu je aktivnog traženja adekvatne lokacije.

Vedran Vivoda najavio je izgradnju riječke kompostane / Foto Nikola Blagojević

Načelnica Viškova Sanja Udović navela je kako će općina pokrenuti inicijativu za kvalitetniju edukaciju i implementaciju modela prikupljanja biootpada u smeđe kante.

– Već smo dosad napravili puno, podijelili smo kompostere svima koji su za to bili zainteresirani, a vjerujem da bi se i drugi mještani uključili kada bismo im dali kvalitetnu priliku.

U tom ćemo smjeru krenuti i s proračunom za 2026. godinu, a pokrenut ćemo i aktivnosti za izgradnju naše vlastite kompostane.

Međutim, moramo biti svjesni da i kada povećamo udio izdvojeno prikupljenog biootpada, ne možemo biti sigurni da će količine miješanog komunalnog otpada opasti budući da živimo u potrošačkom društvu i da naši apetiti rastu, kao i broj turista koji nas posjećuju, navela je Udović.

Pročelnik županijskog UO-a za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan naveo je kako PGŽ podržava unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na Marišćini te će podržati odluke viškovskog vijeća koje se njime budu bavile.

Krpan je dodao kako problemi s županijskim centrom proizlaze iz samog neuređenog sustava gospodarenja otpadom od njegove selekcije do prikupljanja, no kako županija može sudjelovati u edukacijama i sufinanciranju projekata za oporabu biorazgradivog otpada.