U samo tri dana ovoga tjedna na hrvatskim cestama smrtno je stradalo šest motociklista i jedan putnik na motociklu. U tri nesreće u Slavoniji poginula su tri motociklista, kod Petrijevaca nedaleko Osijeka, u Slavonskom Brodu i u Eminovcima kod Požege. Dva motociklista smrtno su stradala u Slanom i u Dubrovniku, a maloljetnik i 22-godišnjak na zadarskom području. U nesreći na zadarskom području za sada se još ne zna tko je motociklom upravljao.

Nesreće su se zaredale od utorka nešto poslije 17 sati do četvrtka kada je u 20.15 u Dubrovniku smrtno stradao 28-godišnji motociklist. On je, krećući se neprilagođenom brzinom, naletio na pješaka, stranog državljanina u dobi od 21 godine koji je kolnik prelazio izvan obilježenog pješačkog prijelaza. Motocikl je pao, udario potom u betonsku polukuglu, potom u metalno-drvenu klupu i drvo palme nakon čega je zajedno s motociklom pao na rivu. Motociklist je u bolnici preminuo, a pješak je s lakšim ozljedama pušten na kućnu njegu.

Neobična situacija

Samo nekoliko sati ranije, smrtno je stradao 25-godišnji motociklist u Podvinju u Slavonskom Brodu. I on je, uslijed teških ozljeda, preminuo u bolnici ubrzo nakon sudara s automobilom. Od sedam osoba koje su živote izgubile na motociklima u samo tri dana svi su bili mladi, a najstariji je 31-godišnjak koji je poginuo na nadvožnjaku kod Petrijevaca, nedaleko Osijeka. Ove godine na hrvatskim cestama živote je izgubilo 47 motociklista. Dražen Jeđud, stalni sudski vještak za promet, motorna vozila i strojarstvo, ističe da su vrlo neobična tolika teška stradavanja motociklista u ovo doba godine jer je vrijeme suho i toplo, a sezona ide prema kraju. Inače, najviše vozača na dva kotača stradava otprilike u travnju.

– Svaka prometna nesreća ima svoj uzrok i teško je generalizirati. Kod mladih vozača problem je što vole brzinu i adrenalin, a iskustva nemaju dovoljno. Najčešći uzroci najtežih nesreća su brzina mladih motociklista, nedovoljno iskustvo i često nepoštovanje drugih pravila i propisa kao što je pretjecanje na punoj liniji na kolniku, vožnja bez kacige te vožnja tehnički neispravnih motocikala. Vozač na motociklu nije zaštićen kako vozač u osobnom automobilu pa su češće fatalne ozljede kod vozača motocikala i putnika na motociklima nego kod osoba u automobilima. Osim toga, mase motocikala su manje pa i u tom smislu dolazi do težih posljedica. Problem su i vozači općenito, pogotovo automobila, koji ne vode dovoljno računa o vozačima mopeda i motocikala. To je osobito izraženo u ožujku ili travnju kada vozači motocikala još nisu izvježbani u smislu refleksa, ceste nisu zagrijane jer nije dovoljna vanjska temperatura pa je koeficijent prijanjanja između kotača i nezagrijanog asfalta manji i onda uslijed toga cesta lošije drži pa češće dolazi do padova. Tada je i teže održavati stabilnost na motociklu. Na početku moto sezone drugi vozači još nisu naviknuti na njih i ne očekuju ih i ne obraćaju toliko pažnju na motocikliste. Tada motociklisti najviše i stradavaju, kaže Jeđud i dodaje kako je kod motociklista obvezna zaštitna kaciga koja ima određena zaštitna svojstva, ali ne može spriječiti baš sve teške ozljede glave.

Bez utrka na cesti

– Vrlo često nastaju ozljede i drugih dijelova tijela, osobito prsnog koša prilikom udara u drugo vozilo ili u prepreke prilikom klizanja tijela kod pada s motocikla. Kaciga štiti glavu, ali ne apsolutno. Motociklisti od opreme imaju i rukavice i odijela koja ih štite i od vremenskijh uvijeta, ali i od lakših ozljeda kada tijelo klizi po kolniku. Odijela imaju protektore na laktovima i koljenima i štite od tercijarnih ozljeda pri klizanju tijela kao i rukavice. No, kod udara u automobil zaštitno odijelo ne daje nikakvu zaštitu jer su sile koje djeluju na tijelo vozača motocikla velike. Ne moraju motociklisti uvijek biti krivi za nesreću, nego ih drugi sudionici ne vide i oduzmu im prednost jer ne procijene njihovu dovoljnu udaljenost, a motocikli puno imaju puno veće ubrzanje u odnosu na osobne automobile, puno brže dolazu do brzine od 0 do 100 kilometara na sat nego automobili – zaključuje Jeđud.

Renata Suchy, glavna tajnica Hrvatskog motociklističkog saveza, savjetuje ljubiteljima motocikala koji vole brzu vožnju da se uključe u sport.

– Bavimo se time da ljude odvučemo s ceste i da se bave sportom. Bolje da se prime utrka na pisti nego na cesti. Bilo kakva utrka je u kontroliranim uvjetima, a na cesti kontrole nema. Naše utrke najviše i posjećuju ljudi koji takvu vožnju vole, a imamo i treninge sigurne vožnje kao i sportske i pokušavamo kroz sport smanjiti stradavanja motociklista. Vožnja motora je vještina koja se stječe treningom. Postoji nekoliko problema koji dovode do najtežih stradavanja motociklista, a među njima su i previše gasa na cesti, ali i to što ih policajci strožije ne kažnjavaju. Svima savjetujemo da odu u neke škole i u kontroliranim uvjetima i nauče nešto. Imamo klubove koji se ne bave samo sportom. Motociklizam je vještina koja se njeguje, vozite oprezno i pamet u glavu – kaže Renata Suchy.

Potrebna je stalna edukacija

Zdravko Bošnjak, predsjednik Motokluba Osijek, smatra da je ključan faktor kod nesreća s mladim motociklistima njihovo neiskustvo.

– U pitanju su prevelike brzine, neiskustvo, ali i slaba vidljivost motociklista. Ne možemo reći da su ceste loše, ali problem su i stupići uz ceste i zato tražimo da ograde budu bez njih. Mladi bi se trebali priključiti obučnim centrima gdje sigurna vožnja dolazi do izražaja. Tu su i klubovi koji bi trebali biti pokretači u edukaciji koja doprinosi sigurnosti u prometu. Vjerujem da bi bilo puno manje stradalih kada bi se više mladih uključilo u edukaciju, kaže Bošnjak.