Njemačka kao država blagostanja za sve stanovnike, država socijalne sigurnosti, očito uskoro više neće postojati. Bar ne u obliku kakvom ona danas egzistira.

– Socijalna država kakvu imamo danas ne može se više financirati onim što stvaramo u našem gospodarstvu. Promjene u socijalnim programima su nužne, jer nećemo povećavati poreze za srednje i velike tvrtke dok sam ja na čelu države, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na skupu svoje stranke CDU.

Teški udarci

Usporavanje njemačkog gospodarstva u proteklih je godinu i pol doista nanijelo težak udarac socijalnim sustavima, počevši od zdravstva, preko mirovinskih fondova do programa potpore nezaposlenim osobama. Deficit u zdravstvu s 1,9 milijardi eura koliko je iznosio tijekom 2023., narastao je prošle godine na 6,2 milijarde eura. Samo u prvom kvartalu ove godine deficit u zdravstvu iznosi 4,5 milijardi eura pa projekcije govore kako bi godinu zdravstvo u Njemačkoj moglo završiti s gubitkom od 10 do čak 27 milijardi eura.

Slična je situacija i s mirovinskim sustavom. Nakon nekoliko pozitivnih godina, mirovinski sustav prošlu je godinu završio s gubitkom od dvije milijarde eura, dok se za ovu godinu očekuje ukupni gubitak od sedam milijardi eura.

Ako se ovakav trend nastavi, zalihe koje mirovinski fondovi imaju na raspolaganju potpuno će presušiti do 2027. godine.

Mirovine polako rastu, no inflacija je brža, a rezultat je da danas oko 10 milijuna njemačkih umirovljenika prima mirovinu manju od 1.100 eura na mjesec, što se službeno drži granicom siromaštva, a procjene govore kako svaki peti stanovnik Njemačke stariji od 65 godina je u opasnosti od siromaštva. No usprkos tome, rezanja mirovina u okviru najavljene reforme su neminovna.

Friedrich Merz / Foto Bundeskanzelar/SANDRA STEINS

Koalicijski partner Mezova CDU-a, socijalisti iz SPD-a nipošto se ne slažu s najavljenim potezima koji bi, ako bude kancelarova zamisao realizirana, trebali biti provedeni do kraja godine.

– Prema koalicijskom sporazumu, planirana je provedba reforme mirovinskog sustava, jer taj sustav danas nije pravedan za mlađe generacije, no sve ostale najave neće proći. Nećemo dozvoliti da se preko leđa socijalnih osiguranika pokušavaju sanirati posljedice gospodarske krize. Reforme su svakako potrebne, ali ne na račun socijalnih programa i to SPD neće prihvatiti, kaže za naše novine Josip Jurčević, njemački političar, član SPD-a i dugogodišnji zastupnik u Bundestagu.

Veliki rezovi

Prema planovima CDU-a čiji je Merz kancelar, rezovi idu prema zdravstvu, mirovinama ali i programima potpora za nezaposlene, pa bi novčana pomoć, subvencioniranje stanarina i troškova grijanja bila znatno smanjena.

Za ovu svrhu tijekom prošle godine izdvojeno je oko 40 milijardi eura, dok bi, prema CDU-ovim prijedlozima, sada ta izdavanja trebala biti značajno niža. Također, znatno bi se smanjila i izdvajanja za pomoć azilantima, za dječje doplatke, kao i za sve oblike socijalne pomoći koju Njemačka sada isplaćuje.

Simptomatično je da CDU ne želi dodatno uvesti poreze superbogatašima, bez obzira na to što bi se na taj način mogla popraviti »krvna slika« socijalnih financija.

U Njemačkoj je danas 249 milijardera te oko 1,6 milijuna osoba čija je financijska imovina veća od milijun eura, a ukupno financijski oni »teže« oko 5,4 trilijuna eura. I velika većina njih ne plaća uopće ili plaća minimalne poreze.

Pitanje reforme socijalnih programa zasigurno će ugroziti i stabilnost vlade CDU/SPD jer je Merz zatražio od svojih koalicijskih partnera da preispitaju svoja stajališta i pristanu na značajnije reforme. Zatražio je od njih da se i oštrije postave prema migrantskoj politici te veće povezivanje s industrijskim sektorom, odnosno traži od njih da imaju više obzira prema interesima gospodarstva i velikih kompanija.

Naravno, SPD kao socijalistička stranka neće lako pristati na ovakve promjene koje zadiru u srž njihove politike što bi moglo Merzovu vladu dovesti na rub opstanka.

No što će se na kraju dogoditi, veliko je pitanje jer njemački su glasači očito sve više umorni od klasičnih stranaka koje već desetljećima dominiraju političkom scenom, što se vidi iz ogromnog rasta popularnosti AfD-a posljednjih godina.

Be