Foto Sergej Drechsler
Svijet treba one koji će birati biti, a ne imati, koji će biti mirotvorci, a ne izvor svađa. Treba one koji će se gorljivo zauzimati za svakog čovjeka i za sav stvoreni svijetu, rekao je riječki nadbiskup
povezane vijesti
RIJEKA Gorljivu propovijed imao je riječki nadbiskup Mate Uzinić povodom proslave blagdana Vele Gospe na Trsatu, za koju je dobio i pljesak, na centralnoj hodočasničkoj i zavjetnoj misi Riječke nadbiskupije i Grada Rijeke, a na koju su došli brojni vjernici te premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković, riječka gradonačelnica Iva Rinčić i njen zamjenik Vedran Vivoda.
Uzevši Mariju kao primjer slijeđenja Božje volje, nadbiskup Uzinić istaknuo je da je Djevica Marija blažena zato što je slušala Božju Riječ i čuvala je. Naveo je primjere kako bi oni koji slušaju Božju Riječ, koji žele biti Kristovi sljedbenici – kršćani, trebali djelovati.
Govorio je o svakodnevici, malim stvarima, ali istaknuo je primjere i iz javnog, društvenog i političkog života, situacije u kojima bi političari i drugi odgovorni na položajima trebali drugačije djelovati i u Hrvatskoj i u svijetu, kako bi zavladao mir, zauzevši se za one koji stradavaju u Gazi. Kritizirao je i usko gledanje vlastitih, stranačkih interesa te upozorio na mnoge nepravde u društvu.
Bog bira i uzdiže gladne, ponizne i neznatne, a odbacuje silne i bogate
Naglasio je da se u Marijinu odgovoru Bogu “Neka mi bude po Riječi Tvojoj”, očituje potpuno predanje Božjoj volji, u brizi za bližnje. U Marijinu hvalospjevu Bogu “Veliča” pak vidi se koje su to Božje vrijednosti koje oni koji žele slijediti Krista trebaju živjeti.
– Bog bira i uzdiže gladne, ponizne i neznatne, a odbacuje silne i bogate, one koji ne osjećaju potrebu za Bogom pa se posljedično ne brinu ni za bližnje. Svetkovina Marijina Uznesenja pogled je u budućnost, ali ne kao bijeg od stvarnosti kako bi nas neki željeli optužiti. Ona nije opravdanje za pasivnost, naprotiv, poziva nas da već ovdje i sada uznesemo svoj život življenjem Božje volje i brigom za druge. Naše biće bit će proslavljeno u onoj mjeri u kojoj se izgrađuje u ljubavi prema svima, a osobito prema malenima, istaknuo je riječki nadbiskup.
Među malenima koji su posebno potrebni da se za njih zauzima istaknuo je nerođenu djecu, kritizirajući političare koji su donijeli i ne mijenjaju loša zakonska rješenja o pobačaju, ali i pozivajući kršćane na obraćenje.
Nije na nama ljudima da odlučujemo tko je Kristov, već to prosuđuje BogRiječki nadbiskup u propovijedi je istaknuo da vjernici u Marijinu potpunom pripadanju Kristu prepoznaju što znači biti Kristovi, no da nije na nama ljudima da odlučujemo tko je Kristov, već to prosuđuje Bog. – Ne možemo Krista zatočiti u uske rasne, klasne, nacionalne i vjerske granice. Kristovi mogu biti svi, bez obzira na rasu, narod, klasu ili vjeru, ako su otvoreni Njegovom duhu i ako žive po njegovom Evanđelju. A oni koji ne poznaju evanđelje, ako žive po svojoj savjesti i trude se biti dobri ljudi. Jednako tako oni koji nisu otvoreni Njegovom duhu i ne žive vrijednosti evanđelja, koji nisu dobri ljudi, nisu njegovi. Zaludu je govoriti i misliti drugačije, što nam na više mjesta evanđelja potvrđuju. Marijin nam primjer pokazuje kako se živi otvorenost duhu i vrijednosti evanđelja i kako se može biti dobar čovjek, kazao je Uzinić. |
– Nerođenima prijeti smrt zbog loših zakonskih rješenja, ali i zbog naše kršćanske nedosljednosti, zato što je to ponajprije pitanje obraćenja, kazao je.
Osim nerođenih, kao malene istaknuo je i “žene koje su u tome (pobačaju) zbog različitih nepovoljnih okolnosti prisiljene vidjeti rješenje”, ali i druge u kojima su kršćani u duhu milosrdnog Samarijanca dužni prepoznati kao svoje bližnje i prići im s empatijom i ljubavlju.
– To su bolesne, starije i umiruće osobe. Osobito su to naši stariji, djedovi i bake, kojima često nije potrebno ništa više od naše prisutnosti i našeg telefonskog poziva. To su osobe s invaliditetom koje trebaju našu podršku, to su beskućnici, prognani, izbjegli, nezaposleni, gladni, oni koji sebi ne mogu osigurati pristojan stan, radnici s plaćom od koje ne mogu priskrbiti osnovne potrebe za sebe i svoje obitelji. To su strani radnici koji ne trebaju našu milostinju, nego pravedne ugovore i poštenu plaću, koji treba ljudski odnos, kazao je Uzinić.
Kao malene, istaknuo je i sve one koji su branili Hrvatsku te one koji su bili žrtve ratnog stradanja, bez obzira na nacionalnost, kao i sve žrtve rata u cijelom svijetu, posebno istaknuvši Gazu te oštro kritiziravši aktualno političko vodstvo u Izraelu.
– Papa Lav na tragu pape Franje od početka svoje papinske službe poziva na mir i rješavanje sukoba diplomatskim putem. Želio bih da u malenima prepoznamo osobito stanovnike Gaze u kojoj broj stradalih od početka rata premašuje 60 tisuća mrtvih, među kojima je i značajan broj djece. UNICEF navodi da je više od 50 tisuća djece bilo ozlijeđeno ili ubijeno tijekom ovog ratnog sukoba, rekao je nadbiskup.
Mnoga djeca u Gazi umiru od gladi
Dodaje kako je kardinal Mateo Zuppi, koji je nedavno na Trsatu predslavio slavlje stote obljetnice naše biskupije, u četvrtak pročitao imena i dob 12.211 palestinske i 16 izraelske djece ubijene u ratu u Gazi od 7. listopada do 15. srpnja.
– Posebno nas boli spoznaja da mnoga od te djece, umiru od gladi ili zbog postupaka koji im uskraćuju temeljnu zaštitu i dostojanstvo. To nije samo ljaga na licu trenutnog političkog režima u Izraelu, koji je zaboravio na povijesne patnje vlastitog naroda, dok isto čini drugom narodu. Niti samo na podupirateljima i članovima Hamasa koji su sukrivci za ovu situaciju, nego na svima nama, osobito na političkim elitama koje bi trebale odlučnije reagirati i osuditi ove strahote, rekao je riječki nadbiskup.
Ističe da bi odgovorni iz povijesti trebali naučiti da svijet od ratova neće spasiti trka u naoružanju, već međusobno uvažavanje, poštivanje prava svih, osobito prava manjina, briga jednih za druge, osobito za one najslabije.
– U izgradnji takvog svijeta mi bismo kršćani trebali prednjačiti. Jesmo li? Ili smo među onima koji potiču podjele i napetosti, zloupotrebljavajući populistički vjeru koju ispovijedamo za druge interese, one koji s vjerom i kršćanstvom nemaju nikakve veze i zapravo su izdaja Isusa Krista i njegova evanđelja, zapitao se Uzinić.
Nastavio je slikom iz knjige Otkrivenja, u kojoj je Crkva prikazana kao žena obasjana suncem, s mjesecom pod nogama i vijencem od 12 zvijezda na glavi. Ta se slika može odnositi i na Mariju, zato što je ona dio Crkve. Riječki nadbiskup ističe da to viđenje nije samo slika prošlosti i budućnosti, već je ona sadašnjost.
– To je poziv na budnost na borbu i zauzetost. Ne borimo se protiv prošlosti niti samo čekamo budućnost. Pozvani smo djelovati sada ovdje na zemlji. Naš svijet, kao i naše hrvatsko društvo, treba ljude koji će poput Marije vjerovati i živjeti svoju vjeru. Koji neće biti zatvoreni u umišljenost i samodostatnost, koji neće biti ravnodušni na patnju drugih, već će im pristupati s ljubavlju.
Treba one koji će birati biti, a ne imati, koji će biti mirotvorci, a ne izvor svađa. Koji neće biti egoistični nastrojeni prema sebi, svojoj obitelji ili pak stranci, nego će se gorljivo zauzimati za svakog čovjeka i za sav stvoreni svijet. To je put našem istinskom uznesenju, rekao je Uzinić.
Na kraju mise izmolio je posvetnu molitvu Blaženoj Djevici Mariji, pred ikonom Gospe Trsatske, a trsatski gvardijan fra Krunoslav Kocijan zahvalio je svima koji su pomogli da proslava blagdana Vele Gospe prođe u najboljem redu, od vjernika, pjevača, do vatrogasaca, policije, hitne pomoći i svih odgovornih.
