Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je rješenje o određivanju zona ograničenja odnosno bedreničkih distrikta, radi suzbijanja pojave bedrenice u domaćih životinja te ujedno izvijestilo da veterinari na ugroženim područjima cijepe životinje.

Kao bedrenični distrikti na području Splitsko – dalmatinske županije određuju se sva naselja na području općina Hrvace, Muć i Vrlika, a na području Šibensko-kninske Županije sva naselja na području općina Biskupija, Civljane, Drniš, Kijevo, Knin, Ružić i Unešić.

U područjima pod ograničenjem (bedreničnim distriktima) provode se mjere određene programom donesenim na temelju Zakona o zdravlju životinja, koje primjenjuju ustanove, pravne ili fizičke osobe koje drže, prevoze, rukuju i/ili su odgovorni za životinje ili pak proizvode životinjskog porijekla namijenjene za prehranu ljudi.

“Redovito cijepljenje životinja te pravodobno obavještavanje veterinara ključne su mjere za sprječavanje širenja bolesti”, poručili su iz Ministarstva.

Također su pozvali sve građane, osobito posjednike stoke, na oprez, odgovorno ponašanje i suradnju s veterinarskom službom.

Podsjetimo, Hrvatski veterinarski institut (HVI) izvijestio je u petak navečer da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika, a iz Ministarstva su jučer popodne izvijestili o još dva pozitivna uzorka uginulih goveda s područja Maovica.

Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice na području općine Vrlika zaprimljena je 7. srpnja 2025. Temeljem informacije o iznenadnom uginuću goveda bez ikakvih vidljivih kliničkih znakova oboljenja, ovlašteni veterinar izvršio je klinički pregled životinja u stadu te lešinu uginule životinje uputio na daljnje uzorkovanje radi isključivanja bakterioloških i virusnih bolesti.

Što je bedrenica?

Kako se navodu i današnjem priopćenju Ministarstva, bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, poznata po stvaranju otpornijih spora koje mogu preživjeti u tlu desetljećima.

Bolest se javlja kod domaćih i divljih životinja (goveda, ovce, koze, konji, svinje i divljač), ali može se prenijeti i na ljude.

Kod preživača bolest ima vrlo brz i smrtonosan tijek, često bez jasnih simptoma. Moguće je primijetiti teturanje, drhtanje, otežano disanje, probavne smetnje i nakon smrti nadutost trupla i krvavi iscjedak iz tjelesnih otvora.

Zaražene životinje se ne liječe. Provode se mjere kontrole – zabrana kretanja, zbrinjavanje lešina, čišćenje i dezinfekcija, kontrola glodavaca i obvezno cijepljenje.

Bolest se prenosi unosom kontaminirane hrane (trava, sijeno) ili udisajem spora iz okoliša. Spore se stvaraju kada bakterija dođe u kontakt s kisikom i mogu godinama ostati aktivne u tlu i vodi.

Pri sumnji na bolest odmah kontaktirati veterinara

Iz Ministarstva su pozvali sve posjednike životinja da odmah kontaktiraju veterinara u slučaju sumnje na bolest ili uginuće životinje, ograniče kontakt ljudi i životinja s bolesnim jedinkama ili lešinom, koriste zaštitnu opremu pri radu (maske, rukavice, zaštitna odjeća), ne konzumiraju meso životinja za koje se sumnja da su zaražene, provode temeljitu osobnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama.

Bedrenica se kod ljudi javlja u tri oblika – kožni antraks ( najčešći oblik; tamne, bezbolne ranice na koži), plućni antraks (rijedak, ali s visokom smrtnošću), crijevni antraks (javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa).

Infekcija se prenosi kontaktom s kožom, udisanjem spora ili konzumacijom zaraženog mesa. Liječenje je moguće antibioticima, isključivo prema preporuci liječnika.