Europska unija planira se ozbiljno uhvatiti u koštac s priljevom nekvalitetne i potencijalno opasne jeftine robe iz internetskih trgovina izvan EU-a. Jedan od glavnih problema u području e-trgovine u Uniji je rastući obujam nesigurnih i ilegalnih proizvoda, a broj malih pošiljki u EU-u dramatično je porastao. Mnoge od tih roba, često poslane izvan EU-a, zaobilazi potrebne provjere usklađenosti, dovodeći potrošače u opasnost i potkopavajući integritet tržišta, istaknuto je u Europskom parlamentu.

U 2024. godini u EU je uvezeno 4,6 milijardi artikala e-trgovine ispod praga za plaćanje carine od 150 eura, od čega 91 posto podrijetlom iz Kine, što iznosi do 12 milijuna malih artikala e-trgovine dnevno. To je gotovo dvostruko više od broja zabilježenog 2023. kada je uvezeno 2,4 milijarde paketa i više nego trostruko više od broja zabilježenog 2022. kada ih je bilo 1,4 milijarde. Europski parlament ističe da je ovaj porast pogoršao izazove u pogledu usklađenosti, posebno u pogledu sigurnosti proizvoda, te da su tijela za nadzor tržišta i neovisne istrage izvijestile o alarmantnim stopama neusklađenosti.

Ogroman priljev

S istim izazovima ogromnog priljeva paketa do vrijednosti od 150 eura susreće se i Hrvatska.

– Od početka ove godine svaki mjesec u prosjeku zaprimimo više od 100.000 paketa iz Kine i bilježimo kontinuirani rast. Na rast utječu faktori kao što je sve veći broj poslovnih suradnji koje Hrvatska pošta sklapa s međunarodnim e-trgovinama, proširenje postojećih suradnji te nastavak promjene kupovnih navika u Hrvatskoj. No, to je samo dio šire slike koja nam govori koliko se zapravo mijenjaju kupovne navike u Hrvatskoj. Naime, prošle godine uručili smo više od 17,5 milijuna paketa korisnicima diljem Hrvatske, što predstavlja rast od čak 2,5 milijuna paketa u odnosu na 2023. godinu, doznajemo iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte iz kojeg ističu kako su u zadnjih osam godina uložili 230 milijuna eura u novu infrastrukturu, širenje kapaciteta i digitalizaciju.

– Brojni međunarodni e-commerce brendovi iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije svoje proizvode dostavljaju korisnicima u Hrvatskoj putem Hrvatske pošte koja je zahvaljujući infrastrukturi i kapacitetima postala ključna za rast e-trgovine u Hrvatskoj. Upravo zbog te uloge nastavljamo intenzivno transformirati i digitalizirati poslovanje jer smo svjesni da bez poštarica i poštara nema ni e-trgovine u Hrvatskoj, navode iz Hrvatske pošte. Iz Carinske uprave Republike Hrvatske podsjećaju da, ako je roba na daljinu kupljena u tzv. trećoj zemlji (područje koje nije dio EU-a, npr. Kina, UK, SAD itd.), ona podliježe postupku carinjenja na području EU-a.

– Za najveći broj pošiljaka – do 95 posto – vrijednosti do 150 eura, carinska obrada se radi u nekoj od država članica EU-a gdje tvrtke koje su internetske platforme za posredovanje u kupnji robe i koje nemaju status pošiljatelja robe, odnosno nisu tvrtke koja robu prodaje i koja isporučuje račun za kupnju, nego imaju svoja sabirna skladišta, poput primjerice Temua koji ima skladišta u Mađarskoj i Poljskoj, navodi Carinska uprava. Takva roba u Hrvatsku dolazi kurirskom poštom kao EU pošiljka i nije zabilježena u carinskim evidencijama u Hrvatskoj.

– U poštanskom i kurirskom prometu u 2024. godini obrađeno je ukupno 456.012 deklaracija za pošiljke vrijednosti do 150 eura (H7 deklaracija) i obračunato 2.339.603 eura po osnovi PDV-a pri uvozu. U 2023. godini obrađeno je ukupno 659.057 H7 deklaracija, a iznos javnih davanja po osnovi naplaćenog PDV-a za pošiljke obrađene kroz H7 deklaraciju iznosio je 2.235.879 eura, doznajemo iz Carinske uprave RH.

(Ne)poštena praksa

Roba podrijetlom iz Kine ocarinjena u drugoj državi članici Europske unije, tj. za koju su plaćena uvozna davanja u toj državi članici, smatra se robom Unije. Takva roba kupljena od druge tvrtke ili fizičke osobe iz zemlje članice Europske unije koja dolazi u poštanskom prometu, nije predmet carinjenja.

– Međutim, prema mišljenju nadležnih stručnih tijela Europske unije, zadržavanje oslobođenja od carine za robu u vrijednosti do 150 eura nanosi štetu proračunu Unije te omogućuje sustavnu zlouporabu tog praga iskazivanjem umanjene vrijednosti i razdvajanjem pošiljaka, čime se postiže nepošteno tržišno natjecanje u odnosu na prodavatelje iz EU-a, kažu iz hrvatske Carine i navode kako će se oslobođenje od carine za uvoz robe ukupne vrijednosti do 150 eura po pošiljci ukinuti 1. ožujka 2028. Od tog će datuma uvoznici moći odlučiti primijeniti pojednostavnjeno tarifno postupanje za izračun carine koju treba platiti na uvoz robe u okviru e-trgovine.

Očekuje se da će količina robe iz e-trgovine koju građani Europske unije kupuju na internetskim platformama izvan EU-a nastaviti brzo rasti, koristeći se trenutnim izuzećem od carine za pošiljke niske vrijednosti do 150 eura. Također, cirkulacija štetnih proizvoda na jedinstvenom tržištu u porastu i potrošači u EU-u troše 19,3 milijarde eura godišnje kupujući opasne proizvode koji mogu dovesti do ozljeda i koji su štetni za naša gospodarstva, ističu u Europskom parlamentu.

»Male pakete koji se prodaju potrošačima u EU-u putem internetskih platformi iz zemalja izvan EU-a teško je kontrolirati, posebno za carinska tijela na ulaznim točkama, koje se uglavnom nalaze u glavnim lukama i logističkim zračnim lukama za e-trgovinu. To sve više otežava tijelima za nadzor tržišta otkrivanje i uklanjanje takvih proizvoda s unutarnjeg tržišta, a tijelima za zaštitu potrošača to čini nakon što proizvodi stignu do potrošača u EU-u«, ističu u Europskom parlamentu.

Piratska roba se uništava

Kada je riječ o krivotvorenoj robi, Carinska uprava ističe kako uvoz robe, »pa tako i uvoz robe putem poštanskih i kurirskih pošiljaka koja je naručena na internetu, podliježe carinskom nadzoru koji uključuje provjeru radi li se o originalnoj ili krivotvorenoj/piratskoj robi«.

– Ako se prilikom kontrole pošiljke utvrdi sumnja da je roba krivotvorena ili piratska, pokreće se postupak prema Uredbi o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva koji u pravilu završava uništenjem sporne robe, zaključuju iz Carinske uprave.

Pojačana kontrola
tzv. malih pošiljaka

Državni inspektorat navodi da tržišna inspekcija nije nadležna za kontrole proizvoda koje fizičke osobe kupuje za svoje osobne potrebe, već kontrolu sukladnosti i sigurnosti proizvoda koje gospodarski subjekti stavljaju na tržište, odnosno na raspolaganje na tržište. Ističu i da granična sanitarna inspekcija kontrolira na uvozu predmete opće uporabe koje uvoze pravne ili fizičke osobe i obrtnici koji obavljaju registriranu djelatnost.

– Takva roba podliježe sanitarnom nadzoru pri uvozu gdje se kontrolira njena zdravstvena ispravnost i označavanje. Robe u vrijednosti do 150 eura na koje se ne plaća carina u pravilu su robe koje kupuju fizičke osobe za svoje potrebe i koje sukladno zakonu ne podliježu posebnim kontrolama sanitarne inspekcije. Najčešće se radi o robi kupljenoj putem e-trgovine. Kako je Europska komisija u travnju ove godine postigla sporazum s državama članicama, uključujući Hrvatsku, započete su pojačane aktivnosti kontrole i ovih tzv. malih pošiljaka upravo zbog sumnji u njihovu sukladnost. Nositelj aktivnosti je Carinska uprava, a Državni inspektorat je nadležno tijelo za kontrolu zaustavljenih pošiljaka proizvoda uključujući uzorkovanja i analize. Ciljane skupine robe koje nadzire sanitarna inspekcija u razdoblju za travanj, svibanj i lipanj su bile dječje igračke, odgovorili su na naš upit iz Državnog inspektorata.