
Foto TZ Mali Lošinj
Turistički rezultati Malog Lošinja, Raba i Krka u prvih šest mjeseci 2025. godine bilježe redom pozitivne statistike
povezane vijesti
Refleks jako dobrih hrvatskih polugodišnjih turističkih rezultata zrcali se i na onima zabilježenim na kvarnerskim otocima, Krenimo tako s Malim Lošinjem, jednoj od najstarijih i iznimno recentnih hrvatskih destinacija.
Broj dolazaka u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećan je za 3,31 posto, dok su noćenja povećana za 1,66 posto. Kad je u pitanju predsezona, jako su dobri rezultati zabilježeni u travnju kad je dolazaka bilo 26,77 posto, noćenja 20,72 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec. dok je lipanj također bili bolji u dolascima za 6,06, noćenjima 8,70 posto.
Najbrojniji gosti bili su Slovenci, za njima slijede Hrvati kod kojih je evidentiran porast veći od 11 posto, dok su se na treće mjesto plasirali turisti iz Njemačke.
No kad su noćenja u pitanju, Njemačka i Hrvatska zamjenjuju mjesta. Veseli porast dolazaka Talijana, tim više jer baš i nisu tipični predsezonski gosti, značajnih gostiju Lošinja, od 7,33 posto, a jako je zanimljiv postotni rast gostiju iz Srbije od čak 22.26 posto ili turista iz SAD koji su u odnosu na lani bolji za skoro 50 posto.
Ipak, kao zanimljivi kuriozitet ističemo porast dolaska gostiju s Islanda veći od 9.425 posto!
No do te zanimljivosti je došlo zbog toga što je lani u prvih šest mjeseci zabilježeno svega četvero gostiju iz te sjeverne države da bi ih ovogodišnjeg polugodišta bilo – 377!
Očekivanja i bojazan
Porast dolazaka i noćenja bilježe svi tipovi smještaja, najveći od 13,91u noćenjima kampovi, dok su hoteli zabilježili najveći postotni porast dolazaka – 8,26.
Rezultati su prema očekivanjima najznačajnijih institucija koje oblikuju turizam područja pod ingerencijom Grada Malog Lošinja, blagi se porast predviđa i za središnji dio turističke godine, no kad je period koji analiziramo u pitanju izražena je bila i jedna bojazan.
Jasno je naime da creski i lošinjski turizam ovise i o kvaliteti trajektnog prijevoza koji je u prvom dijelu godine imao i nemalih problema. Još svježe je sjećanje na kolaps koji je nastao s prelaska travnja u svibanj, a golemi su se redovi ponavljali i u lipnju.
Posebno je veliko zagušenje bilo u trajektnom pristaništu Porozina gdje se prošle nedjelje na ukrcaj čekalo i po tri sata. Iako je prema Jadrolinijinom kalendaru špica sezone, i najfrekventniji plovidbeni red, počela u petak 26. lipnja, na toj liniji koja po prometu vozila ide u red pet najjačih na hrvatskom Jadranu, plovio je smo jedan trajekt što je zbog intenzivnog turističkog prometa – nedostatno.
Taj je problem tim veći jer današnja su turistička kretanja, posebno u navedenom periodu znatno dinamičnija nego nekad, u pravilu su to vikend putovanja do kojih neće doći izgubi li se u dolasku i odlasku šest ili više sati.
Srećom, Jadrolinija je ovog puta brzo ispravila grešku, na liniji Brestova – Porozina plove dva trajekta, Brač i Supetar, tako da čekanja – nema.
Zadovoljni Rab
Otok Rab nikad nema problema s trajektnom povezanošću, a kako pokazuju polugodišnji rezultati nema ih ni s – turistima.
– Na području grada Raba u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 59 522 dolazaka te 307 944 noćenja. Tako je Rab uspio u navedenom razdoblju ostvariti 23 posto više dolazaka, dok je noćenja u istom razdoblju bilo 16 posto više.
Domaći turisti su u ovoj godini ostvarili 15 145 dolazaka, a strani 44 377 dolazaka. U noćenjima su domaći turisti ostvarili 48 376, strani 259 568, istaknula nam je Ivana Matušin, direktorica TZG Raba.
Top 5 država koje ostvaruju najviše dolazaka i noćenja su Njemačka s porastom od 10 posto u dolascima i 8 u noćenjima, Austrija sa 16-postotnim porastom u dolascima i 12 u noćenjima, Hrvatska sa 64 posto u dolascima i noćenjima i 55 posto u noćenjima, Slovenija sa 15 posto više u dolascima i 10 u noćenjima te Češka sa 7 posto više u dolascima i 8 u noćenjima, sve s obzirom na isto razdoblje u prošloj godini.
Najveći broj noćenja turista se bilježi u objektima u domaćinstvu, čak 47 posto, ali tu je realno došlo do pada od 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, statistiku su popravili hoteli čiji je udio 27 posto – 4 posto više nego lani.
Prva polovica turističke godine bila je pogodna za Rab s obzirom da dio objekata u domaćinstvu i hotela imaju cjelogodišnje poslovanje čemu je doprinio i čitav niz događanja u organizaciji Grada Raba i Turističke zajednice kao i Pučkog otvorenog učilišta.
Stabilni Krk
Otok Krk je najznačajnija destinacija Primorsko-goranske županije. Kakvi su njegovi rezultati, referirala nam je Majda Šale, direktorica TZ otoka Krka.
– Ostvarenja se kreću prema našim očekivanjima i planovima, te se do kraja sezone očekuju ostvarenja na razini dobre 2024. godine.
Lipanj na otoku Krku završio sa ostvarenjima od 173.052 dolazaka što je povećanje od 16 posto i 848.941 noćenje ili 18 posto više u odnosu na 2024. godinu.
Odlično je poslovao i obiteljski smještaj je u lipnju najbolje zastupan, imao je učešće od 47 posto u ukupnim dolascima otoka Krka, odnosno 50 posto u ukupnim noćenjima na otoku Krku, a ostvareno je 82.255 dolazaka što su povećanja veća od dvadeset posto, a slična povećanja su ostvarena i u hotelima, dok su kampovi ostvarili 51.587 dolazaka (+2 posto) i 270.360 noćenja (+11 posto) u odnosu na 2024. godinu, naglasila je Šale.
Najveći broj dolazaka i noćenja ostvareno je u gradu Krku 47.066 dolazak i 242.343 noćenja (povećanje do 30 posto), Baška 37.734 dolazaka i 188.437 noćenja što je povećanje od 21 posto u odnosu na 2024., te u Omišlju gdje je ostvareno 28.328 dolazaka i 117.276 noćenja, a što je za 7 posto manje u odnosu na 2024. godinu, no pad je očekivani zbog uređenja kampa u Njivicama – Aminess Style Camping Resort, kamp je u predsezoni bio zatvoren.
Najzastupljeniji Nijemci
Prateći emitivna tržišta, najzastupljeniji su Nijemci, a koji su ostvarili veći broj dolazaka i noćenja za 38 posto u dolascima i 48 posto u noćenjima, te je njihovo učešće 33,80 posto u ukupnim noćenjima otoka Krka.
Slijede Austrijanci koji su zastupljeni sa 14 posto i bilo ih je više za 30 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima, te Slovenci koji imaju učešće 12 posto te su ostvarili noćenja na razini 2024. godine. Od ostalih u lipnju je bilo više Čeha, Slovaka, Mađara, Talijana.
Za razdoblje siječanj – lipanj 2025., na otoku Krku ostvareno je ukupno šest posto više dolazaka – 303.144 i 1.296.662 noćenja što je porast od pet posto.
Obiteljski smještaj je bio najzastupljeniji i ostvareno je 116.779 dolazaka (+13 posto) i 558.361 noćenja (+9 posto) u odnosu na 2024. godinu.
Kampovi na razini otoka su ostvarili 99.225 dolazaka što je pak prvi negativni rezultat jer tu je minus od sedam posto te i 442.480 noćenja ili -4,75 posto.
Minusi ipak imaju svoje objašnjenje jer ostvareni zbog zatvorenog kampa u Njivicama. Samim time zbog manjeg kapaciteta u odnosu na 2024. godinu, kampovi teško usporedivi sa prošlom godinom kada su svi radili punim kapacitetom.
U hotelima je ostvareno ukupno 84.462 dolazaka (+18 posto) i 284.857 noćenja (+14 posto).
Krk i Baška vodeći
Grad Krk i Baška su vodeće destinacije, a ostvarenja su u odnosu na 2024. godinu veća za 0d 11-13 posto u noćenjima od 10-13 posto, te su i ostala mjesta sa povećanim brojem dolazaka i noćenja u odnosu na 2024. godinu osim Omišlja zbog već istaknutih razloga.
Marina Punat također bilježi veća ostvarenja za 18 posto u dolascima i 22 posto u noćenjima.
Gosti iz Njemačke su bili najbrojniji, te ostaju vodeće emitivno tržište sa 32 posto učešća, a ostvarili su 698.012 dolazaka na razini 2024. i 404.973 noćenja (+1 posto) u odnosu na 2024. godinu.
Slijede Austrijanci (+8 posto), Slovenci (+2,5),te Poljaci su na trećem mjestu sa učešćem od 5 posto. Domaći gosti imaju učešće 7,5 posto i ostvarili su ukupno 35.048 dolazaka (+31posto) i 97.483 noćenja (+33 posto).
Istaknimo za kraj i to da je u predsezoni prosječni boravak na otoku Krku iznosio 4,3 dana što je za taj dio godine također dobar podatak..
Komercijalna nekomercijala
Nekomercijalni smještaj je dio turizma što stvaraju vlasnici objekata koji ih ne stavljaju u komercijalnu funkciju. Krk ih je prepun, štoviše ima ih koliko i komercijalnih – 60.921, nekomercijalnih 60 772.
Nekomercijalni smještaj je ostvario 16.324 dolazaka (+11 posto) i 225.562 noćenja (+22 posto), a najveći broj dolazaka i noćenja u nekomercijalnom smještaju ima Malinska – čak 44 posto.