Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da se predloženim zakonom dodatno koncentrira moć u rukama glavnog državnog odvjetnika, dodatno smanjuje transparentnost te se dodatno sužava prostor sigurnosne kontrole.


Pojasnio je predloženim zakonom glavni državni odvjetnik, među inim, dobiva ovlast da samostalno imenuje članove specijaliziranih timova, daje im  ovlasti i određuje pravila njihova rada bez ikakve kontrole javnosti ili barem Hrvatskog sabora.




Istaknuo je i da bi DORH trebao biti “kičma sustava pravne sigurnosti” a ne ono što jest – oruđe vlasti. Također, ne bi smio biti “ukras nekakvog sustava” nego njegov korektiv.


Njegov stranački kolega Nikola Grmoja najavio je da će predložiti da Sabor može pokrenuti razrješenje glavnog državnog odvjetnika, što bi zakon trebao predvidjeti.


Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a) ocijenila je da predlagatelj zakona nije prepoznao izazove koji su pred DORH-om, nije osjetio “duh vremena” a ne vidi se niti volja za promjenom na bolje. Drži da izmjene zakona ne odgovaraju na ključna pitanja koja građani  imaju već odlažu problem i prebacuju odgovornost na one za koje postoje najmanje nade da na njih odgovoriti.


Tijekom rasprave oporba je kritizirala rad glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, upozoravala na građani desetljećima gube povjerenje u naše pravosuđe, ali su pohvalili osnivanje novog odjela za zastupanje na međunarodnim arbitražama i pred stranim sudovima jer to može dovesti do velikih šteta za naš proračun.


Viktorija Knežević (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) upozorila je da tehničke izmjene zakona ne zahvaćaju ono što je problem – zatvorenost, neodgovornost i selektivnost u radu DORH-a. Navela je i da se iz izvješća o radu DORH-a za 2024. vidi da postoje dvostruki standardi jer se, npr. droga procesuira a korupcija odbacuje.


I Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) rekla je kako izviješće Europske komisije (EK) o vladavini prava za prošlu godini pokazuje da je percepcija neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj vrlo niska tj. ispod 30 posto te samo 23 posto građana smatra da je pravosuđe neovisno. Uz to, EK upozorava i da način imenovanja glavnog državnog odvjetnika izaziva sumnje u autonomiju te funkcije.


Poručila je kako bi u stvarnom djelovanju trebalo osigurati da državni odvjetnici imaju autonomiju u svom radu bez straha od represije ili premještaja, posebice sada kada imamo glavnog državnog odvjetnika koji je na “daljinskom upravljaču HDZ-a”.


I Sandra Benčić (Klub Možemo!) upozorila je na selektivnu primjenu Kaznenog zakona istaknuvši da je svako hapšenje bilo koga vezanog uz opozicijske kandidate bilo uživo prenošeno u svim medijima.


Za razliku od oporbe Ivan Malenica (Klub HDZ-a) rekao je da se izmjenama zakona unaprjeđuje rad DORH-a te donose organizacijska poboljšanja poput osnivanja specijaliziranog tima za suzbijanje kibernetičkog kriminala.
Uz to, pohvalio je i osnivanje posebnog odjela za zastupanje na međunarodnim arbitražama jer su ti postupci vrlo kompleksni i time će se bolje štititi interese naše zemlje.


Negirao je ocjene oporbe da se ukidaju sigurnosne provjere prilikom imenovanja za državne odvjetnike, zamjenike i sudce.