Gospićko-senjska biskupija osnovana je svečanom bulom sv. Ivana Pavla II. 25. svibnja 2000. godine. Tadašnji pomoćni riječko-senjski biskup mons. Mile Bogović dobio je zadaću da »ispita« stanje i prezentira mogućnosti osnivanja nove biskupije »iza Velebita«, a nakon što su ispunjeni svi preduvjeti i nakon što je dano pozitivno mišljenje hrvatskih biskupa za osnivanje, imenovan je i za prvog biskupa ove nove biskupije čije je sjedište u Gospiću.

Obnova Crkve

Biskupijski kancelar preč. Mišel Grgurić podsjeća kako je više od polovine područja današnje Gospićko-senjske biskupije od 1991. do 1995. godine bilo pod okupacijom.

– S tog okupiranog dijela gotovo svi katolici bili su protjerani, a crkve i ostali crkveni objekti bili su sustavno uništavani. Nijedna crkva nije ostala pošteđena. Kada je 2000. osnovana Gospićko-senjska biskupija još uvijek sve crkve nisu bile obnovljene. Na dan uspostave Biskupije, biskup Bogović istaknuo je da se zvona crkve njegova rodnog Slunja ne mogu oglasiti jer crkva još uvijek nije obnovljena. Ali, hvala Bogu, možemo reći da su do danas mnoge crkve obnovljene, u nekim mjestima i gradovima izgrađene su nove crkve, osnovano je nekoliko novih župa. Možemo reći onim riječima koje je 25. srpnja 1689. godine napisao pop Marko Mesić: »Mislim u utorak pojti u Liku… Ovo je Crikva živa…« Uistinu, za osnivanje nove Biskupije bila je potrebna »živa Crkva«, a mislim da i danas nakon 25 godina, unatoč brojnim okolnostima, možemo reći da je u Lici »živa Crkva«, kaže preč. Grgurić, koji se prisjeća i događaja po kojima će se pamtiti ovih 25 godina.

– Događaji poput, na primjer, Susreta katoličke mladeži kojem je Biskupija prošle godine, 4. svibnja, bili domaćin. Toga dana oko 12.000 mladih okupilo se u Gospiću i posvjedočili su da vjeruju u živoga Boga. Iako je organizacija bila iscrpljujuća, zahvalni smo Bogu da je Susret protekao u vjerničkom ozračju i da danas, nakon više od godinu dana, brojni mladi prepričavaju ljepotu susreta u Gospiću i Gospićko-senjskoj biskupiji, kaže naš sugovornik.

Dobri vjernici

Narod na području Gospićko-senjske biskupije, zaključuje, veoma je dobar i pobožan.

– Zato i mi svećenici trudimo se odgovoriti na sve one vjerničke potrebe našega naroda tijekom čitave godine. Svakako različiti blagdani prigoda su da se okupi više vjernika, ali uvijek se proslave događaji u vjerničkom duhu. Kao i svaka Biskupija tako i naša ima svećenike koji u Božje ime vrše službu i donose vjernicima živoga Boga. I svećenici su samo ljudi koji jednako stare i obolijevaju. Zato je 2022. godine dovršen Dom za starije svećenike u Gospiću gdje sada svoje umirovljeničke dane provode šestorica svećenika. Oni su visoke životne dobi, ali su još uvijek spremni ići u župe i slaviti nedjeljne svete mise tamo gdje je potrebna pomoć svećeniku koji upravlja s više župa. Svakako izgradnja doma je jedan od važnijih projekata naše Biskupije. S time smo htjeli našim starim i bolesnim svećenicima osigurati dostojanstvene umirovljeničke dane, kaže preč. Grgurić.

Suradnju s lokalnom vlašću i vjernicima ocjenjuje kao »izrazito dobru«.

– Mi kao crkvena institucija i nemamo preferencije prema nikome, ali želimo sa svima surađivati na dobro i korist našega naroda. Vjernici su jako dobri, zauzeti u svojim župama, vole svoje svećenike i spremni su pomoći u svakom trenutku. Ono što je najvažnije, nastojimo ostvarivati jedno ozračje u kojemu će vjernici osjećati duhovnu korist, ali i želju da budu aktivni članovi Crkve, istaknuo je biskupijski kancelar preč. Mišel Grgurić.

Duhovne gromobranke

Ideja biskupa Zdenka Križića bila je dovesti sestre karmelićanke, koje žive klauzurnim načinom života, na područje Gospićko-senjske biskupije.

– Za ostvarenje ovakvog projekta pitao je mišljenje svih svećenika naše biskupije. Svećenici su iskreno podržali ovakav projekt, svjesni kakva je molitvena i duhovna blagodat imati ovakav jedan samostan na području Biskupije. U jesen 2022. godine sestre karmelićanke uselile su se u novi samostan. Danas, tri godine kasnije sve više se vidi blagoslov ovog projekta. Sestre već imaju nova duhovna zvanja, brojni vjernici ih posjećuju i preporučuju se u njihove molitve, a mi svećenici ih nazivamo duhovnim gromobranom naše Biskupije, kaže biskupijski kancelar.