Life Wild Wolf

Puno se priča da su se u Gorskom kotaru namnožili križanci vukova i pasa. DNK analize pokazuju da to – nije istina

Marinko Krmpotić

Foto NP Risnjak

Foto NP Risnjak



Poboljšati uvjete suživota vukova i ljudi u blizini naseljenih područja, bez gubitka ekološke uloge i kulturnog identiteta divljih vukova te lokalnih zajednica – temeljni je cilj projekta Life Wild Wolf koji je ovih dana doživio realizaciju jednog od svojih ciljeva, točnije kraju je privedeno opsežno prikupljanje DNK uzoraka kako bi se utvrdila prisutnost križanaca vukova i pasa.


Taj dio projekta pod nazivom »Konkretne akcije za očuvanje vukova divljima u antropogenim krajobrazima Europe« zajedno su proveli Hrvatski lovački savez (HLS) i Veterinarski fakultet (VEF), a nakon prikupljenih i analiziranih 300 uzoraka ni u jednom nisu otkriveni križanci prve generacije vuka i psa, kao ni životinje koje bi bile ishod križanja vukova i križanaca – poručuju iz rukovodstva projekta, dodajući da su na temelju 225 uzoraka kvalitetnih za prepoznavanje vrsta i pojedinih jedinki detektirana 182 uzorka s vučjim genom, a ukupno je prepoznato 85 genetički različitih jedinki vukova.


– Ovaj se broj ne odnosi na veličinu populacije vuka u RH, već je rezultat prikupljenih DNK uzoraka jer je za potpuniju sliku brojnosti vukova potrebno prikupiti tri puta više uzoraka. Analiza je dokazala i prisutnost uzoraka čagljeva, lisica i pasa koji borave na istom području kao i vukovi. Najviše prikupljenih uzoraka bilo je s područja Gorskog kotara, Žumberka i Splitsko-dalmatinske županije na koju je posebno stavljen naglasak zbog povijesnih događaja križanja vukova i pasa – piše u tekstu izjave Life Wild Wolf projekta, a svoj stav iznijeli su i predstavnici Hrvatskog lovačkog saveza.




– Projekt prikupljanja uzoraka trajao je od rujna 2023. godine, a u akciju su bili uključeni lovci, djelatnici zaštićenih područja i zainteresirani dionici kao što su planinari. Naime, uključivanje lokalne zajednice, posebno iskusnih ljudi, u praćenje ove velike zvijeri ključno je za postizanje što boljih rezultata i njihovo informiranje o stanju vrste. Danas u Hrvatskoj postoji mreža tragača koja se i dalje razvija, a omogućit će spoznaje s terena na temelju kojih je moguće donijeti bolje odluke za upravljanje populacijom vuka – navode iz Hrvatskog lovačkog saveza.


Ovaj projekt se također provodi i u Njemačkoj, Švedskoj, Češkoj, Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Portugalu, na područjima rasprostranjenosti sedam populacija vukova, u kojima se vukovi šire i/ili opstaju u naseljenim područjima. Petogodišnjim projektom se želi postići uravnoteženo dugoročno očuvanje vukova i upravljanje potencijalno kritičnim situacijama koje se javljaju u krajolicima Europe u kojima dominiraju ljudi.