Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na svojim je službenim internetskim stranicama objavilo tzv. crnu listu poslodavaca koji zapošljavaju radnike »na crno«, a obveza objavljivanja liste proizlazi iz Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada usvojenog još 2023. godine.

Iako je Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada na snagu stupio krajem prosinca prošle godine, ministarstvo je listu prvi put objavilo krajem travnja. No, uz samu listu kao i način njezina objavljivanja veže se niz kontradikcija.

Da stvar bude zanimljivija, tzv. crnu listu poslodavaca ministarstvo je objavilo pod rubrikom Pristup informacijama, odnosno nije vidljiva na naslovnoj internetskoj stranici Ministarstva rada niti u rubrikama koje su vezane uz rad iako ministarstvo listu uredno ažurira.

Tako je krajem prošlog tjedna na listi koja se službeno zove Popis poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, bilo 147 poduzeća, a već početkom ovog tjedna 163 poslodavca.

Nije sastavni dio

Prema Pravilniku koje je donijelo Ministarstvo rada, popis poslodavaca treba sadržavati čitav niz podataka: ime i prezime poslodavca fizičke osobe, datum kada je proveden inspekcijski nadzor, opis nepravilnosti zbog koje je poslodavac upisan u evidenciju, kao i datum upisa u evidenciju.

No, objavljena lista sadrži tek tri osnovna podatka: naziv tvrtke, adresu i matični broj poduzeća te se iz popisa ne može doznati koliko je radnika tijekom nadzora bilo neprijavljeno.

Iz Državnog inspektorata odgovorili su na naš upit da su sve potrebne podatke o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad dostavili Ministarstvu rada.

– Navedene obavijesti osim imena i prezimena poslodavca fizičke osobe odnosno tvrtke pravne osobe poslodavca, sadrže podatke o sjedištu poslodavca, OIB-u odnosno MBO-u poslodavca, datumu provedenog inspekcijskog nadzora i nepravilnosti zbog koje je potreban upis poslodavca u evidenciju.

Inspektori rada navedene podatke dostavljaju elektroničkim putem na propisanom obrascu iz Priloga 2. Pravilnika koji čini njegov sastavni dio, odgovorili su iz Državnog inspektorata uz napomenu da »broj radnika u odnosu na koje je utvrđen neprijavljeni rad nije sastavni dio obavijesti o utvrđenom postojanju neprijavljenoga rada« te su nas uputili na Ministarstvo rada.

Drugim riječima, Državni inspektorat ima sve potrebne podatke o poslodavcima koji ne prijavljuju radnike, ali nam ih ne želi dostaviti.

Upit smo poslali Ministarstvu rada, gdje su pojasnili zašto nisu objavljeni svi potrebni podaci prema Pravilniku koji su sami donijeli kao ni broj radnika koji su radili »na crno«.

Podatke imaju

– Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada propisuje obvezu objave Popisa, no Zakon i Pravilnik ne propisuju obvezan sadržaj predmetnog popisa koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, stoga predmetni popis poslodavaca sadrži osnovne podatke o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, kažu u Ministarstvu rada.

U ministarstvu su potvrdili da »nadležni inspektor koji je provodio inspekcijski nadzor nad poslodavcem podatke potrebne za upis u evidenciju poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad dostavlja nadležnom ministarstvu elektroničkim putem na obrascu propisanom Pravilnikom« te također navode da se »u obrascu obavijesti dostavljenom od strane nadležnog inspektora ne naznačuje podatak o broju radnika obuhvaćenima nadzorom, kao ni o broju radnika kod kojih je utvrđeno da, nisu bili prijavljeni, odnosno da su radili na crno«.

Ukratko, i Ministarstvo rada i Državni inspektorat raspolažu informacijama o poslodavcima koji zapošljavaju »na crno« i njihovim prekršajima, a koje ne sadrže samo podatke o nazivu tvrtke i adresu, no ne žele ih objaviti ni dostaviti medijima, iako smo im poslali službeni upit jer za to, kažu, nemaju zakonsku obvezu.

Osim toga, popis poslodavaca koji zapošljavaju »na crno« bez informacija o tome kad je proveden nadzor i koje su nepravilnosti uočene postaje apsurdan jer ne sadrži podatke zbog kojih se objavljuje, osim već spomenutih podataka o nazivu tvrtke, adresi i OIB-u.

Nemoguće kontrolirati

Članak 6. Pravilnika navodi da se podaci o provedenom inspekcijskom nadzoru »objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti« (nadležnog inspektorata).

Iz Ministarstva rada u odgovoru na naš upit čak navode da se »u dostavljenom obrascu naznačuje konkretna nepravilnost utvrđena kod pojedinog poslodavca, a radi se o postupanjima poslodavaca protivno sljedećim zakonima: Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (doneseno rješenje DIRH-a kojim se nalaže prijava radnika HZMO-u i uplata kazne u državni proračun), Zakona o strancima (utvrđen prekršaj jer radnik nema dozvolu za rad ili ima neodgovarajuću dozvolu), Zakona o mirovinskom osiguranju (utvrđen prekršaj jer radnik nije prijavljen na HZMO) i Zakona o radu (utvrđen prekršaj jer nije sklopljen ugovor o radu niti izdana potvrda o sklopljenom ugovoru)«, ali bez navođenja ijedne konkretne nepravilnosti, a kamoli datuma kad je proveden inspekcijski nadzor ili visina kazni koje se uplaćuju u državni proračun ili koliko je zatečeno stranih radnika bez dozvole.