RIJEKA – Početkom rada opservatorija »Vera C. Rubin« krenula je nova era u istraživanju svemira, a zahvaljujući Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci i Akademskom astronomskom društvu Rijeka, koji su u riječkoj Gradskoj vijećnici organizirali proslavu i prikazivanje prvih, spektakularnih astronomskih slika te početak opažanja na opservatoriju »Vera C. Rubin« – događaj naziva Rubin First Look, ovaj povijesni trenutak imali su prilike vidjeti i Riječani.

Naime, upravo su Fakultet za fiziku Sveučilišta u Rijeci i Akademsko astronomsko društvo Rijeka zaslužni su što je i Rijeka jedan od gradova u kojima su izravno predstavljene prve slike svemirskih fenomena sa Zvjezdarnice »Vera Rubin«, odnosno što se grad na Rječini našao u srcu globalnog astronomskog projekta. Rubin First Look međunarodno je svečano obilježavanje početka rada opservatorija i prikazivanja prvih spektakularnih astronomskih slika koji su se pratili i prenosili uživo na gotovo 350 institucija u 30 zemalja svijeta, uključujući i riječku Gradsku vijećnicu.

Moćan teleskop

Uvodno predavanje o najvećoj svjetskoj zvjezdarnici i novoj digitalnoj tehnologiji snimanja svemira održali su doc. dr. sc. Tomislav Jurkić s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci te učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića – Mila Volarić, Ante Vučemilović-Šimunović i Dan Roviš.

U izravnom uključenju u online prijenos iz Washingtona govorio je prof. dr. sc. Željko Ivezić, direktor opservatorija »Vera C. Rubin«, član HAZU-a i profesor na Fakultetu za fiziku, koji je predstavio i kratko objasnio prve prikazane astronomske slike s 270 lokacija snimljene s ovog trenutno najvažnijeg zemaljskog teleskopa za pregled neba.

Kako je istaknuo, u nešto više od deset sati probnih promatranja, Zvjezdarnica »Rubin« već je snimila milijune galaksija i zvijezda te tisuće asteroida.

Posebnu ulogu u ovom međunarodnom projektu imaju hrvatski astrofizičari iz Rijeke. Znanstvenici s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci, zajedno s kolegama s Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu i Opservatorija Hvar, okupljeni su u Croatian Participation Group, koja aktivno sudjeluje u razvoju softvera za obradu ogromnih količina podataka te u analizi opažanja i simulacijama astrofizičkih pojava.

Zvjezdarnica »Vera C. Rubin« / FOTO RUBINOBS/NOIRLAB/SLAC/NSF/DOE/AURA/T. MATSOPOULOS

– Ovo je uistinu jedinstven projekt, svjetski poduhvat, u koji sam osobno uključen dvadeset godina, a prije pet godina postali smo i član te velike međunarodne kolaboracije.

Možemo slobodno reći da će ovo biti film o svemiru u boji, film duljine deset godina. Bit će to najveći i najdulji film o svemiru ikad snimljen, možemo reći da će to biti deset godina opažanja koja će promijeniti naš pogled na svijet.

Zahvaljujući inovativnom dizajnu, opservatorij »Rubin« će snimati cjelokupno južno nebo svaka tri dana tijekom perioda od deset godina, omogućavajući gotovo filmsko opažanje neba i astronomskih pojava tijekom jedne dekade. Bit će snimljeno između 35 i 40 milijardi objekata, više zvijezda nego što ima stanovnika na zemlji, svi najveći asteroidi, pa i oni za koje postoji opasnost od udara u zemlju, rekao je Tomislav Jurkić, dodajući kako projekt zahtijeva iznimno snažne računalne resurse, pa hrvatski tim koristi superračunalo Bura u Centru za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci.

Riječka snaga

Upravo je ovaj centar jedan od trinaest međunarodnih računalnih čvorišta uključenih u »Rubin« projekt, što dodatno ističe važnost i tehnološku snagu riječke znanstvene zajednice u ovoj astronomskoj revoluciji.

Jurkić je dodao kako će ovaj najveći astronomski pregled neba, LSST (Legacy Survey of Space and Time), izraditi najdetaljniju digitalnu mapu svemira, a trenutno je najveći projekt koji financiraju Nacionalna zaklada za znanost SAD-a, Američki kongres i Ministarstvo energetike SAD-a.

Astronomi će time dobiti najbogatiju i najraznovrsniju astronomsku bazu podataka, a korištenjem inovativnih tehnologija i softvera ostvarit će do danas neslućene mogućnosti u otkrivanju novih fenomena i objašnjenju nedovoljno poznatih astronomskih procesa.

NSF-DOE VERA C. RUBIN OBSERVATORY

Jedan od znanstvenih ciljeva opservatorija »Vera Rubin« je precizno mjerenje svojstava tamne tvari i tamne energije koje čine čak 95 posto mase svemira. Ostali znanstveni ciljevi zvjezdarnice su mjerenje strukture Mliječnog puta, pronalaženje asteroida i kometa u Sunčevu sustavu te potraga za kozmičkim eksplozijama.

Svečanosti u Gradskoj vijećnici nazočio je i zamjenik riječke gradonačelnice Aleksandar Saša Milaković, koji je naglasio važnost uključivanja Rijeke u ovaj globalni znanstveni projekt te pohvalio rad Astronomskog centra Rijeka na popularizaciji astronomije među mladima.

– Rubin First Look nije samo znanstveni prijenos – to je trenutak u kojem čovječanstvo prvi put gleda svemir očima najnaprednijeg teleskopa ikada izgrađenog. Rijeka je ponosna što je dio ove globalne priče, istaknuo je Milaković.

Prigodnim riječima obratili su se i Saša Zelenika, Senka Matešić i Rajka Jurdana-Šepić.

Najmoćnija digitalna kamera na svijetu

Zvjezdarnica »Vera Rubin«, smještena je na planinskom vrhu Cerro Pachón u Čileu, na 2.700 metara nadmorske visine, gdje suhi zrak i tamno nebo omogućavaju najbolje uvjete za promatranje. Osmišljena je početkom 2000-ih pod imenom Large Synoptic Survey Telescope, a njezina je gradnja, zbog osiguravanja financijskih sredstava i nekoliko godina dizajnerske faze konstrukcije, počela tek 2014.

JACQUELINE RAMSEYER ORRELL/SLAC

Posjeduje teleskop promjera 8,4 metra i najmoćniju i najveću digitalnu kameru na svijetu s 3.200 megapiksela, koja je upisana u Guinessovu knjigu rekorda. Tijekom narednih deset godina, teleskop će snimati cijelo južno nebo svaka tri dana, stvarajući digitalnu trodimenzionalnu mapu svemira u realnom vremenu. U deset godina snimit će više podataka nego je napisano kroz cijelu ljudsku povijest. Samo u prvom mjesecu svog rada, ovaj će teleskop vidjeti više svemira i astronomskih objekata nego svi teleskopi zajedno u cijeloj ljudskoj povijesti. Kontinuirana sinoptička opažanja trajat će sve do 2035. godine.

Slavna astrofizičarka

Početkom 2020. godine zvjezdarnica je dobila novo ime u čast Vere Rubin (1928. – 2016.), jedne od najpoznatijih svjetskih astrofizičarki, čiji su precizni proračuni gibanja zvijezda oko središta galaksija s kraja 1960-ih i početka 1970-ih pokazali da osim vidljive tvari u svemiru mora postojati i tzv. tamna tvar.

Rubin je provela svoj život zalažući se za žene u znanosti i bila je poznata po svom mentorstvu ambicioznih astronomkinja. Bila je pionirka u tom području za mnoge žene. Njezino nasljeđe The New York Times je opisao kao »uvođenje promjena kopernikanskih razmjera« u kozmološkoj teoriji.