Karlovčanin Denis Dvoržak (49) prve je neobične promjene na koži uočio u dobi od 14 godina. Bila je to bijela fleka veličine pet centimetara na zapešću. Dijagnoza je brzo postavljena, dermatolog je rekao da se radi o vitiligu, bolesti koja nije opasna, ali za koju nema lijeka. Ovu autoimunu bolest u Hrvatskoj ima oko 45 tisuća ljudi raznih dobi, a iako se smatra prvenstveno estetskim problemom, ona može izazvati ozbiljne psihološke i socijalne posljedice, uključujući smanjeno samopouzdanje, anksioznost i depresiju.

– Bio sam u šoku. Skrivao sam fleke u svlačionici, nosio duge rukave… Širile su se na potkoljenice, koljena, laktove, a kad je krenulo na lice, počeo sam se ozbiljnije informirati o vitiligu, priča Dvoržak.

Odbacio nelagodu

Danas o svojoj bolesti govori sa smiješkom, jer u svojim je četrdesetima odavno odbacio nelagodu koja ga je zbog bijelih mrlja po tijelu mučila u mladosti. Prisjeća se kako je u to vrijeme isprobavao razne tablete, kreme, pa i skupe, ali beskorisne pripravke. Prije tri godine nabavio je lampu za fototerapiju. Dio mrlja je nestao, a s onima koje su ostale naučio je živjeti.

– Vitiligo je kronično stanje kože koje karakterizira gubitak pigmenta, melanina, što uzrokuje stvaranje bijelih mrlja na koži. Riječ je o autoimunoj bolesti koja se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, kod oba spola i u bilo kojoj dobi, iako se prvi simptomi najčešće jave prije tridesete godine života. Stigmatizacija zbog vidljivih promjena na koži pogoršava psihološke teškoće s kojima se suoče osobe s dijagnozom vitiliga. Osobito su tome izložene mlade žene i osobe čije su promjene izražene na licu i rukama, ističe akademkinja prof. dr. Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice.

Mirna Šitum / Foto Goran Stanzl/PIXSELL

Pojavi vitiliga može pridonijeti disregulacija imunološkog sustava, genetska osjetljivost i stres iz okoliša. Za ovu bolest postoji obiteljska predispozicija, jer oko 20 posto tih osoba ima barem jednog rođaka prvog koljena oboljelog od vitiliga. Kod Karlovčanina Dvoržaka, liječnici su je povezali sa stresom vezanim uz ratna zbivanja u Karlovcu ranih 90-tih godina.

Može se pojaviti i kao posljedica narušenih bračnih odnosa, socijalne izolacije, fobija… Kao autoimuna bolest, često se javlja usporedo s drugim autoimunim bolestima, kao što su disfunkcija štitnjače, atopijski dermatitis i alopecija. Može se pojaviti na svim tipovima i bojama kože, ali je uočljiviji kod osoba s tamnijom kožom.

– Ako su promjene na koži proširene na veću površinu, a osobito ako je riječ o tamnoj koži, vizualni dojam negativno utječe na kvalitetu života oboljelih. Promjene na koži uglavnom su očite svima, zbog čega su oboljeli stigmatizirani. Istraživanja su pokazala da je zbog toga kvaliteta života osoba koje imaju promjene na koži lošija nego kod osoba s visokoizlječivim oblicima raka, a često se javlja čak i suicidalnost, upozorava akademkinja Šitum.

Više mogućnosti

U ovom času ne postoji univerzalni lijek za vitiligo, ali moderna medicina donosi sve više terapijskih mogućnosti koje mogu zaustaviti širenje bolesti ili potaknuti djelomičnu ponovnu pigmentaciju.

– Liječenje uključuje topikalne pripravke, fototerapiju, imunomodulatore i sve češće ciljane inovativne terapije, odnosno biološke lijekove, ističe prof. dr. sc. Andrija Stanimirović, predstojnik i gostujući profesor Klinike za kožne i spolne bolesti Medicinskog fakulteta u Nikoziji na Cipru.

Prof. dr. sc. Andrija Stanimirović / Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Dodaje da je odgovor na dosadašnje terapije bio ograničen, no inovativni pripravci donose značajno višu stopu odgovora kod velikog broja pacijenata.

– To ohrabruje, kvaliteta života može se znatno poboljšati uz stručan i personaliziran pristup svakom pacijentu, kaže prof. Stanimirović.

Pritom pacijente s vitiligom savjetuje da se za pomoć u liječenju obrate dermatolozima, jer mnogi su skloni pomoć tražiti u alternativnoj medicini i neprovjerenim pripravcima, što zna biti skupo, a ne daje željeni rezultat.

– Najprikladniji terapijski put za svakog pacijenta pronaći će se samo u suradnji s liječnikom dermatologom. Važno je da pacijenti ne eksperimentiraju sami, jer se time gubi dragocjeno vrijeme, napomenut će akademkinja Šitum. Dobra je vijest da se nove terapije posebno dobro nose s promjenama kože lica te je uspješnost terapije na licu čak 90 posto, dok je kod promjena na šakama i stopalima rezultat nešto slabiji, a kod laktova i koljena najslabiji, iako se i tu povuče 60 posto promjena.

I liječnici i oboljeli priželjkuju da nove terapije za vitiligo s vremenom postanu dostupne o trošku zdravstvenog osiguranja. Danas su oni dostupni na tržištu samo uz plaćanje, a cijena kreme od 100 grama, koja ovisno o raširenosti fleka može dostajati za četiri do šest mjeseci, stoji 750 eura. Proširenjem indikacije za primjenu ove terapije na pacijente s vitiligom, terapija bi bila dostupnija hrvatskim pacijentima, a time i njihovo nošenje sa psihosocijalnim teretom vitiliga.