Besplatni autobusi s Delte

Proslava Dana antifašističke borbe u nedjelju na Tuhobiću

Sanja Gašpert

U programu će nastupiti Zbor Matice umirovljenika Rijeka / Foto Marko Gracin

U programu će nastupiti Zbor Matice umirovljenika Rijeka / Foto Marko Gracin

Za sve sudionike bit će osigurane besplatne porcije graha koji priprema Studentski centar Rijeka



 


RIJEKA – U nedjelju, 22. lipnja, na Tuhobiću će se, već tradicionalno, održati središnji program obilježavanja Dana antifašističke borbe. U 9,30 sati polaze autobusi s Delte za Tuhobić, a prijevoz je besplatan za sve zainteresirane. Prije polaska na Tuhobić, u 9 sati bit će organizirano polaganje vijenaca na Spomenik oslobođenja na Delti. Program na Tuhobiću, na lokaciji Satničko, počinje u 11 sati. Prisutnima će se obratiti Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, Marjan Polić, predsjednik UABA Bakar, Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, Tomislav Klarić gradonačelnik Grada Bakra i Toni Štimac, zamjenik župana PGŽ-a. U programu će nastupiti Zbor Matice umirovljenika Rijeka, koji izvodi partizanske pjesme. Za sve sudionike bit će osigurane besplatne porcije graha koji priprema Studentski centar Rijeka. Organizatori obilježavanja Dana antifašističke borbe na Tuhobiću su UABA-a Rijeka, UABA-a Bakar, SABA-a PGŽ, a pokrovitelji Grad Rijeka, Grad Bakar i Prmorsko-goranska županija.


Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Partizanski logor Tuhobić osnovan je 18. kolovoza 1941. godine, a inicijator osnivanja bio je općinski komitet KP Sušak na čelu s Dušanom Diminićem. Iako su postojali i drugi partizanski logori, ovo je bio jedini partizanski logor koji je tada osnovan na teritoriju koji su okupirali Talijani. Logor su koristili partizani kao skrovište, bazu za odmor, opskrbu, liječenje ranjenika i pripreme za vojne akcije. To nije bio klasičan “logor” u smislu stalnog naselja ili sabirnog centra, već privremena baza skrivena u šumi, teško dostupna, kako bi se izbjeglo da ga otkriju i napadnu neprijatelji.