Što se tiče predstavničke vlasti, bira se 836 članova županijskih skupština, 2266 članova gradskih skupština i vijeća i 5152 članova općinskih vijeća
Hrvatska u nedjelju izlazi na lokalne izbore, 3.720.000 birača odlučuje o novoj predstavničkoj i izvršnoj vlasti u 576 jedinica, s posebnim zanimanjem čeka se ishod izbora u četiri velika grada – Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, ali i u Metkoviću, političkoj utvrdi Mosta, donedavnog HDZ-ova partnera na nacionalnoj razini, te Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, tradicionalno sklonima HDZ-u.
Na lokalnim se izborima na četiri godine biraju članovi općinskih i gradskih vijeće, te županijskih skupština i zagrebačke Gradske skupštine, kao i općinski načelnici, gradonačelnici i župani i njihovi zamjenici. U nekim jedinicama biraju se i zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana iz redova pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda hrvatskog naroda. Sveukupno, za oko 9500 mjesta natječe se 47.601 kandidat.
Na lokalnim se izborima ne može glasovati izvan mjesta prebivališta, ne može se koristiti preferencijski glas i ne glasuje se u inozemstvu.
Pravo biranja imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina s prebivalištem na području jedinice za čija se tijela izbori provode. »Na ovim izborima birači mogu glasovati samo na onom biračkom mjestu gdje su upisani u izvod iz popisa birača«, ističe potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Ana Lovrin i precizira kako to znači da, primjerice, birač iz Zagreba koji se u nedjelju zatekne u Crikvenici neće moći tamo glasovati
Među onima koji mogu birati i biti birani u predstavnička tijela po prvi je put i 25 državljana drugih država članica Europske unije. »Oni imaju pravo birati i biti birani u općinska i gradska vijeća te županijske skupštine na području gdje imaju prebivalište«, kaže Lovrin. Ne mogu, međutim, birati izvršnu vlast, dakle općinske načelnike, gradonačelnike i župane.
Poziv biračima
DIP poziva birače da izađu na birališta.
»Smisao je izbora da se vidi volja birača, odnosno da se pokaže njihov odabir za vođenje općine, grada ili županije. Pozivaju se svi birači da izađu na izbore, izborna tijela bit će spremna«, poručuje Lovrin.
Koga se sve bira?
Uz predstavnička tijela, čiji broj članova ovisi o broju stanovnika i kreće se od 7 do 51, u nedjelju se bira 20 župana s 51 zamjenikom, Zagreb, koji ima status grada-županije, bira gradonačelnika i dva njegova zamjenika, izravno se bira još 127 gradonačelnika sa 193 zamjenika, te 428 općinskih načelnika sa 440 zamjenika.
Zamjenici župana iz redova nacionalnih manjina biraju se u 11 županija, zamjenici gradonačelnika u 16 gradova, a zamjenici općinskih načelnika u 35 općina.
Birači pripadnici nacionalnih manjina biraju iste opće liste i kandidate kao i svi birači, a dodatno imaju pravo birati i zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda svoje manjine u jedinicama gdje je to pravo utvrđeno sukladno zakonu i statutu. »Pravo glasa imaju samo birači pripadnici manjina koji imaju prebivalište u toj jedinici. Isto vrijedi i za pripadnike hrvatskog naroda u jedinicama gdje pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva«, naglašava Lovrin.
Četiri velika grada: nikad napetiji izbori
Politička javnost s posebnim zanimanjem čeka ishod izbora u četiri najveća grada u kojima je za sada izvjesno samo da im lokalni izbori nikada nisu bili neizvjesniji.
U Zagrebu, uz aktualnog gradonačelnika Milana Bandića koji ide po peti mandat, u utrci je još sedam kandidata, u Splitu fotelju gradonačelnika želi njih devet, baš kao i u Osijeku, u Rijeci sedam kandidata, među njima i aktualni gradonačelnik Veljko Obersnel (SDP).
Na nedjeljnim izborima pravo glasa ima 3.720.000 birača, što je 39.500 birača manje nego prije četiri godine, glasovat će se na 6618 biračkih mjesta, a izbore će pratiti više od 12.000 promatrača.