Ministarstvo financija se prije nekoliko dana pohvalilo kako je Hrvatska skinuta sa sive liste FATF-a – globalne organizacije za praćenje usklađenosti s međunarodnim standardima na području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, no komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar upozorava da se Hrvatska i dalje nalazi na sivoj listi.

– U Ministarstvu financija nisu baš bili iskreni jer se Hrvatska, ako pogledate službene web stranice FATF-a, i dalje nalazi na sivoj listi jer unutar te liste postoje dva stupnja – stupanj pojačanog nadzora i nadzora, a Hrvatska je samo skinuta sa stupnja pojačanog nadzora, no i dalje smo pod nadzorom i na sivoj listi, pojašnjava Rakar i dodaje da procedura skidanja s liste FATF-a traje godinama i na to se, kaže, ne može politički utjecati.

Propusti institucija

Hrvatska se na tom neslavnom popisu koji je uključivao 23 zemlje našla 2022. godine, i to kao jedina članica Europske unije, u društvu s državama poput Paname, Malija, Vijetnama i Albanije, zbog nedjelotvornih aktivnosti u sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Tada je rečeno da nevedene države »aktivno rade s FATF-om« na rješavanju »strateških nedostataka svojih sustava za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje«. FATF je tada naveo propuste svih institucija koje su trebale djelovati u smjeru sprečavanja pranja novca, od Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, Porezne uprave, Uskoka, do pravosudnih tijela, kao i njihovu međusobnu nepovezanost. Hrvatska se u lipnju 2023. godine obvezala »na najvišoj političkoj razini da će u rekordno kratkom roku otkloniti nedostatke« provedbom 13 mjera iz Akcijskog plana FATF-a, da bi u siječnju ove godine, navode u Ministarstvu financija, ispunila sve mjere iz Akcijskog plana, nakon čega je FATF konstatirao da je »Republika Hrvatska postigla značajan i mjerljiv napredak u učinkovitosti sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma«.

– Hrvatska javnost nije upoznata s tim Akcijskim planom koji spominje Ministarstvo financija, niti se o njemu govorilo. Znamo za generalne dokumente, ali ne i za konkretne mjere jer ga nikad nismo vidjeli. Očito je da je Hrvatska ispunila ono što je obećala FATF-u pa je zbog toga skinuta s intenzivnog praćenja, odnosno nadzora, navodi Rakar.

U Ministarstvu financija navode da je Hrvatska ispunila mjere koje se odnose na dovršetak nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, povećanje broja djelatnika i jačanje analitičkih kapaciteta u Uredu za sprječavanje pranja novca, nastavak poboljšanja kaznenog progona pranja novca, kontinuirani porast primjene privremenih mjera u osiguranju oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom, nastavak sustavnog otkrivanja i istraživanja financiranja terorizma provođenjem paralelnih financijskih istraga, uspostavljanje učinkovitog sustava za provedbu međunarodnih mjera ograničavanja i dovršetak procjene rizika neprofitnih organizacija od financiranja terorizma.

Na kraju lanca

– Zahvaljujući ovim reformama i naporima nacionalnih stručnjaka, posebno mi je drago istaknuti da je učinkovitost hrvatskog sustava za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma trenutačno na najvišoj razini dosad, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na plenarnoj sjednici FATF-a održanoj 13. lipnja u Parizu, dodavši da je borba protiv pranja novca i financiranja terorizma jedan od strateških prioriteta Republike Hrvatske te da će Vlada i dalje osiguravati potrebne ljudske, proračunske i tehničke resurse kako bi hrvatski sustav za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma postao još učinkovitiji.

Rakar navodi da je osnivanje poreznog Uskoka dobrodošlo, no ističe da se ta služba pri Poreznoj upravi nalazi na kraju lanca, odnosno bori se s posljedicama pranja novca, a nama, kaže, treba sustav koji će to spriječiti u začetku.

– Trebali bismo uvesti specijalizirane porezne sudove ili odjele unutar postojećih sudova koji će se baviti takvom problematikom. Sudaca imamo dovoljno, ali nemamo specijaliziranih koji bi sudili u predmetima porezne utaje ili pranja novca, navodi Rakar. Afere poput Janafa ili vjetroelektrana Josipe Rimac, ili pola milijarde kuna na računu umirovljenika u slučaju Damira Škugora, pokazuju ozbiljne propuste sustava, ali i njegove neučinovitosti jer su nepravilnosti uočene tek nakon otvaranja istrage zbog izostanka preventivnog djelovanja.

Status koji je Hrvatska imala na sivoj listi pojačanog nadzora stavlja je u nepovoljan položaj kao članicu EU-a i eurozone jer signalizira ozbiljne sustavne probleme u borbi protiv pranja novca i ilegalnog stjecanja bogatstva, što je počelo ozbiljno pogađati poslovanje hrvatskih poduzeća u inozemstvu, a nekima su zbog statusa Hrvatske zatvoreni računi u stranim bankama. Može utjecati na imidž zemlje i odvraćati strane investitore, a zbog niskog oporezivanja kapitalnih prihoda, kaže Rakar, smatra nas se svojevrsnom poreznom oazom unutar EU-a.

Ministarstvo financija: “Hrvatska nije na sivoj listi zemalja za pranje novca”