Arhiva NL
U zagrebačkoj Galeriji Forum do kraja srpnja izložba je posvećena memoriji antifašizma - aktualna destruktivna društvena klima otvara vrata svemu onome protiv čega se antifašizam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara
povezane vijesti
- Proslava ‘Dana mladosti’ u Kumrovcu: “Želimo da i naša djeca lijepo žive kao što smo mi nekad živjeli”
- Kukavica iz DP-a usporedio partizane s – Putinovim trupama: ‘Evo, ja vam postavljam hipotetsko pitanje’
- Osam desetljeća oslobođenja Gorskog kotara. Lokvarski osnovci slušali o slavnoj prošlosti predaka
Grupna izložba „Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita”, koja postavlja pitanje o antifašizmu u javnom prostoru na primjeru danas nepostojećeg Trga maršala Tita u Zagrebu, otvara se u petak u zagrebačkoj Galeriji Forum.
„Aktualnost izložbe proizlazi iz suvremene političke realnosti Hrvatske (pa i cijelog europskog postkomunističkog istoka), gdje je ograđivanje od antifašizma postalo normalnim stajalištem. Vrijednosti antifašističke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboličkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se što učinkovitije poništila svaka memorija na nju”, ističe se u najavi izložbe.
Kako se dodaje, takva je društvena klima pogubna jer otvara vrata svemu onome protiv čega se antifašizam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara. Tita se sagledava kao simbol antifašizma bez nostalgije i idolatrije, koje se uz nju katkad vežu.
„Uklanjanje Tita kao vođe antifašističkog otpora sa zagrebačkog trga simbol je uklanjanja svakog sjećanja na antifašizam (i, posljedično, prešutne glorifikacije fašizma) u javnom prostoru”, ustvrdio je autor izložbenog koncepta i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović u predgovoru izložbe.
On je, s obzirom na to da se Galerija nalazi u neposrednoj blizini bivšeg Trga maršala Tita, a u fundusu NMMU-a postoji odljev Titovog portreta Antuna Augustinčića, Gavrilović je smatrao kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar način za postavljanje pitanja o antifašizmu danas.
Uz kultni Augustinčićev spomenik i Krležin tekst o njemu, izložit će se i Titov portret Marina Tartaglie, uz naznaku konteksta njegove kritičke recepcije, te velika slika Zlatka Kauzlarića Atača, uklonjena iz Hotela Dubrovnik.
Rad Vladimira Dodiga Trokuta komentira tanku granicu između kulta ličnosti i banalizacije, kao i značaj prisutnosti nekog lika u javnom prostoru, dok radovi Ivana Fijolića i Jurice Pušenjaka reinterpretiraju popularni odnos prema tom antifašističkom vođi.
Tu su i fotografije Bojana Mrđenovića i Jovice Drobnjaka, slika Natalie Borčić, te dokumentacija performansa Dalibora Martinisa i Siniše Labrovića o ograđivanju od antifašizma u Hrvatskoj danas, na primjeru odnosa prema antifašističkoj kulturnoj i simboličkoj baštini – javnim spomenicima, ali i toponimima, imenima ulica, javnoj memoriji i edukaciji.
Iz Galerije Forum kažu kako se u posljednjih 30-ak godina kolektivno i javno sjećanje na borbu protiv fašizma sustavno relativizira ili nastoji izbrisati, te su teme reducirane u nastavi povijesti, a državne i lokalne vlasti, ne samo da izbjegavaju obljetnice i događaje vezane uz NOB, već ih ponekad i osuđuju uz optužbu slavljenja totalitarizma pozivajući se na problematičnu tezu o dva totalitarizma – fašističkom i komunističkom.
„Iako je prošlo osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata, on je i dalje događaj koji uvelike određuje našu suvremenost i budućnost. Štoviše, u kontekstu iznimne radikalizacije političkog krajobraza u Europi i svijetu, relevantnost ovih tema sve je veća”, poručuju.
Stoga će se, kao dio popratnog programa, održati okrugli stol u suradnji s Mrežom antifašistkinja Zagreb na temu suvremenih politika povijesti, posebno u obrazovanju i u javnom prostoru u Hrvatskoj, s obzirom na antifašizam.
Izložba će biti otvorena do kraja srpnja.
