Prije šest mjeseci ostvarilo se nezamislivo: sirijski dugogodišnji diktator Bašar al-Asad zbačen je nakon godina građanskog rata. Mogu li se ostvariti obećanja o jedinstvu te bliskoistočne države koja je dobila novu priliku?

Time je završila autoritarna vlast obitelji al-Asad duga pet desetljeća. Iza sebe je ostavila fragmentirano društvo – puno ožiljaka od nasilja, prožeto nepovjerenjem, no i krhkom nadom u novi početak, piše agencija dpa.

Danas tom državom s oko 23 milijuna stanovnika upravlja tranzicijska vlada predvođena privremenim predsjednikom Ahmedom Al-Šarom. Al-Asad je pak pobjegao u Moskvu.

Al-Šara je bivši vođa islamističke skupine Hajat Tahrir al-Šam (HTS) koji je igrao ključnu ulogu u zbacivanju diktatora 8. prosinca.

Nakon preuzimanja vlasti novo vodstvo obećalo je „Siriju za sve”. Promatrajući šest mjeseci kasnije, jesu li ispunili to obećanje?

Manjine pod pritiskom

Međunarodna zajednica posebno je zabrinuta zbog tretmana manjina u Siriji. Al-Šara, baš kao i većina Sirijaca, pripadnici su sunita. Poneka izbijanja vjerski motiviranog nasilja proteklih su mjeseci potaknuli strahove među Druzima, Alavitima i kršćanima.

Sunitski borci povezani s prijelaznom vladom su početkom svibnja napali zajednicu Druza, pri čemu je ubijeno nekoliko desetaka ljudi.
Promatrači su izvijestili o onome što su opisali kao “masakre” u obalnom području još u ožujku.

Tranzicijska vlada pokrenula je vojnu operaciju protiv Asadovih pobornika tijekom koje je poginulo nekoliko stotina Alavita, pripadnika manjine kojoj je pripadao i bivši diktator.

„Vlada strah, ne samo među Druzima, nego i drugim manjinama”, rekao je njemačkoj novinskoj agenciji Hamud al-Hinavi, šeik iz te skupine i jedan od njezinih vjerskih čelnika „Ako ne naučimo prihvaćati jedni druge, nevezano za naše vjere, nikad nećemo uspjeti izgraditi našu naciju”, nastavio je al-Hinavi.

Upravo to je obećao al-Šara kad je preuzimao vlast: ujedinjenu Siriju.

„Ne smijemo zaboraviti da je Siriju dijelio stari režim”, naglašava čelnik Druza, dodajući da se jedinstvo može postići samo bez ekstremizma na bilo kojoj strani.

To uključuje i Kurde na sjeveroistoku koji su ranije upravljali svojom regijom s velikom autonomijom.

Ključan korak prema jedinstvu dogodio se kad su kurdski čelnici pristali na potpunu integraciju u državne institucije.

To bi, u teoriji, al-Šarinoj vladi dalo ovlasti nad civilnim i vojnim strukturama na sjeveroistoku, no detalji tog dogovora i dalje ostaju neriješeni.

Kurdski predstavnici izrazili su oprezni optimizam: „I mi smo zabrinuti kao druge zajednice, no vidjet ćemo hoće li novi čelnici održati svoja obećanja i vratiti svakom Sirijcu, nevezano za podrijetlo, njegovu domovinu”.

Povratak na međunarodnu scenu

Novo vodstvo u Damasku kao prioritet je odredilo distanciranje od Asadove ostavštine i ponovnu izgradnju međunarodnih odnosa.

Asad je nakon početka građanskog rata većinom ostao izoliran te mu je međunarodna zajednica, poglavito zapad, uvela stroge sankcije.

Gotovo šest mjeseci nakon njegovog pada al-Šara, bivši zapovjednik pobunjenika i član terorističke skupine al-Kaida, već se susreo s nekoliko svjetskih čelnika, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše dpa.

U Europi ga je primio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a privremeni sirijski čelnik u rujnu bi se trebao obratiti Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.

Povratak na financijska tržišta

Damask je nedavno postigao značajne uspjehe na međunarodnoj sceni, posebno na području ukidanju sankcija.

Sredinom svibnja Sirijci su izašli slaviti na ulice nakon što je Trump neočekivano najavio potpuno ukidanje američkih sankcija. Nekoliko dana to je učinila i Europska unija.

Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova to je proglasilo „povijesnim korakom” za novu Siriju.

Tijekom građanskog rata u državi zbog nemogućnosti uvoza nije bilo osnovnih potrepština, od lijekova do goriva. Zemlja je bila isključena i iz međunarodnog financijskog sustava, zbog čega je prijenos novca u i iz Sirije bio nemoguć.

Analitičari vjeruju da će ukidanje sankcija postepeno sniziti cijene i omogućiti priljev inozemnog kapitala, ključnog za ekonomski oporavak i nadolazeću obnovu zemlje.

Šest mjeseci nakon zbacivanja Asada Sirija je i dalje daleko od stabilnosti. Prema podacima Ujedinjenih naroda iz travnja, oko 400 tisuća sirijskih izbjeglica vratilo se u domovinu iz susjednih zemalja.

Humanitarna situacija ostaje teška. UN procjenjuje da oko 90 posto stanovništva i dalje ovisi o nekoj vrsti humanitarne pomoći.

Nakon više od desetljeća sukoba i dalje je rašireno siromaštvo. Mnogi Sirijci kažu da se i dalje bore s neizvjesnošću oko budućnosti svoje zemlje.
“Ima dana kada se pitamo je li ova nova Sirija išta drugačija”, rekao je jedan povratnik.

“Ali ima i dana kada vjerujemo da se, korak po korak, krećemo u pravom smjeru. Nada još uvijek živi.”