Novi list će do lokalnih izbora 21. svibnja svakodnevno objavljivati »sučeljavanje« kandidata za gradonačelnika Rijeke o nekoliko odabranih gradskih tema za koje smo procijenili da su zanimljive čitateljima, odnosno građanima koji će u konačnici odlučiti tko će nakon izbora biti prvi čovjek na Korzu 16. Svi kandidati dobili su ista pitanja i isti prostor te se nadamo da će čitatelji i kroz ovu formu dobiti uvid u njihove stavove i rješenja koja nude.

Prostorni razvoj i planiranje svakog grada, uvelike određuje njegov daljnji razvoj općenito, ili ga koči, kao što je slučaj s upravljanjem prostorom u Rijeci, gdje neki od najvažnijih prostornih resursa već godinama ili čak desetljećima iz raznoraznih razloga stoje neiskorišteni, pri čemu odgovornost nije samo na gradskoj vlasti, već i na državnim tijelima poput Lučke uprave ili gospodarskim subjektima koje neaktivnu imovinu ne žele ili ne mogu privesti novoj svrsi. Pitanje otvaranja Rijeke moru, da se zadržimo samo na jednom od najznačajnijih, i dalje je samo pitanje, bez stvarnih odgovora, osim u 3D projekcijama.

Delta, Porto Baroš, Molo longo, Kostabela i druge lokacije i dalje stoje neiskorištene ili nedovoljno iskorištene, unatoč grandioznim planovima koji bi, ukoliko se ostvare, uistinu promijenili sliku i život grada. Nažalost, praktički jedini realizirani projekt, Putnički terminal, pokazao se potpunim promašajem i danas funkcionira kao fitness centar i ugostiteljski objekt u kojemu se usput prodaju i karte za katamarane.

Dobra vijest je najava stavljanja prostora bivše rafinerije Mlaka u funkciju novog Znanstveno tehnologijskog parka, u suradnji Grada i Ine, jer je taj superatraktivni prostor uz more, praktički u centru grada, naprosto prevažan resurs da ga se ne bi koristilo. Velikim dijelom neiskorišten je i prostor bivšeg Torpeda, za koji su također postojali veliki planovi, a slično je, u stvari još i gore, uz obalu Rječine u centru grada.

Tamo na obje obale stoje zapušteni ili napušteni nekadašnji industrijski objekti, poput Hartere, koji bi morali i trebali dobiti novu valorizaciju i funkciju. Rijeka se zbog skučenih 44 kvadratna kilometra teritorija možda i ne može značajno širiti, ali itekako ima više nego atraktivnih prostora koje je potrebno nanovo osmisliti i to je pitanje koje bi moralo biti središnje kod svakog pretendenta na gradsku vlast.

ANDREJ BRIŠČIK

(Akcija Mladih, Živi zid, Snaga, Alternativa)

Grijanje i parkiranje

U ovom mandatu imamo dva kapitalna komunalna projekta. Rješavanje problema s parkiranjem gradnjom nove parkirne garaže i investicija u Energo. Nedopustivo je da Rječani uz mediteransku klimu plaćaju najskuplje grijanje u Hrvatskoj. Potrebno je obnoviti oronule i zapuštene vrelovode kako bi se smanjila ogromna količina energije koja se gubi kroz dotrajalu infrastrukturu. No, također moramo Energo iz gubitaša pretvoriti u dobitaša. Putem Europskog fonda za energetsku učinkovitost financirat ćemo izgradnju kogeneracijske elektrane na Vojaku u kojoj će se uz toplinsku proizvoditii i električnu energiju za potrebe Sveučilišta i KBC-a te na taj način stvoriti dodatan izvor prihoda.

Čak 70 posto energije u Finskoj se proizvodi u kogeneracijskim elektranama, 60 posto u Danskoj, a i često smo slušali Obersnela kako drugi gradovi imaju jeftinije grijanje upravo zbog toga. Vrijeme je da se i Rijeka ukrca na vlak profitabilne proizvodnje toplinske energije. Drugi kapitalni projekt je izgradnja nove parkirne garaže na Žabici. Radi se o investiciji od 60 milijuna kuna, koja će uz godišnje donostiti prihod od 8 milijuna kuna. Takva garaža će vratiti uloženo u roku od osam godina, a kapacitet parkirnih mjesta će se udvostručiti u odnosu na Rivu. Samim time dobit ćemo i priliku da riječku rivu konačno oslobodimo od automobila i vratimo građanima.

JURAJ BUKŠA

(HNS – Liberalni demokrati, ARS, SDA)

Riječki »Central Park«

Prostorno planiranje razvoja Rijeke ne postoji. Građani Rijeke plaćaju jedan od najvećih prireza u državi, plaćaju i skupi parking s obzirom da nam je grad preplavljen parkirnim mjestima, i to ne samo uži centar, pa su zaslužili da im se to vrati i da žive u uređenom gradu. Rijeka je danas zapušten i prljav grad bez uređenih šetnica i parkova, bez biciklističkih i trim staza te bez gradskih rekreativnih zona. Godinama se obmanjuje Riječane kako nema prostora zbog administrativnih granica grada. Istina je da Rijeka ima jako puno zapuštenih i neiskorištenih prostora poput bivših tvornica Torpedo, Hartera, rafinerije na Mlaci, Preluka, Delte i slično. Kompletan prostor kanjona Rječine od bivše Hartere do Mlinova administrativno pripada Rijeci i potpuno je neiskorišten. Upravo tamo napravio bih veliko gradsko izletište. Riječki »Central Park«.

Na samo 15 minuta pješice od Korza Riječani bi imali svoje moderno rekreativno izletište. Riječani zaslužuju živjeti u urednom i čistom gradu zelenih parkova i uređenih šetnica. Rijeka napokon mora dobiti izgled primorskog i mediteranskog grada. Projektom izmještanja teretne luke iz centra na Zagrebačku obalu dobio bi se prostor za gradnju nove prometnice istok-zapad sa spojem na planiranu D403 te bi se tako u potpunosti rasteretile danas najprometnije riječke ulice i dobila bi se velika protočnost prometa. Također je prijeko potrebno povećati učinkovitost komunalnih službi, što je vrlo lako ostvarivo isključivo dobrom organizacijom, budući da resursi u broju zaposlenih i više nego zadovoljavaju potrebe. Problemi se moraju rješavati planski i puno brže nego što je to sada slučaj, najčešće pristupom »gašenja vatre«, pa posebice u ovo predizborno vrijeme možemo primijetiti izvođenje loših i djelomično završenih komunalnih radova, pogotovo na gradskim prometnicama koje su općenito u vrlo lošem stanju, a koje naš grad u konačnici samo nagrđuju jer im se dodaje zakrpa na zakrpu. U tom bih smislu svakako promijenio politiku mjesne samouprave i dao veće ovlasti mjesnim odborima.

HRVOJE BURIĆ

(kandidat grupe birača)

Zelenije i protočnije

Ne znam tko bi mogao biti zadovoljan dosadašnjim prostornim planiranjem razvoja Rijeke, osim možda sadašnje vlasti. Naime, razvidno je da Rijeka posljednjih dvadesetak godina nije imala nikakvu razvojnu strategiju. Nije se recimo izgradio nijedan hotel visoke kategorije što ne pogoduje turističkom razvoju. Propali su mnogi industrijski kompleksi koji još uvijek čekaju prave namjene. Grad vapi za zelenim zonama i prostorima kontakta za građane, što je aktualnoj vlasti izgleda ponajmanje bitno budući da još uvijek nemamo ni najavljivani park Pomerio, ni dovršenu šetnicu od Bivia do Preluka, a o betonizaciji nekadašnjeg parka s igralištem na Trgu Ivana Klobučarića da ni ne govorimo.

Razumno prostorno planiranje je povezano s komunalnim razvojem: potrebno je identificirati poželjne ciljeve i ostvarive aktivnosti, i to na pozicijama koje su za njih primjerene, pa tome prilagoditi planove, projekte i konačno, izvedbe. Zelenija Rijeka, otvorenija prema moru, bila bi bez sumnje ne samo ugodnija za građane nego i za razvoj turizma. Podjednako tako nam treba i prometno protočnija Rijeka, opremljena parkiralištima koja mogu rasteretiti centar grada. Unapređivanje elemenata javne infrastrukture je od krucijalne važnosti i za razvoj poduzetništva i za ukupnu dinamiku grada. Prostori koji vape za osmišljavanjem i (re)aktivacijom su Delta i Porto Baroš, ali i drugi poput Mlake, zone prema ušću Rječine itd. Neke ideje već postoje, no svakako bi bilo poželjno saslušati prijedloge građana i udruga, a o nekim temama provesti i javnu raspravu prije nego se odlučno krene u akciju.

PETRA MANDIĆ

(Most)

Održiva budućnost

Prostorno planiranje predstavlja okosnicu razvoja jedinica lokalne samouprave. Nažalost u našim okvirima najčešće je prepušteno stihijskim potezima lokalnih moćnika i trenutnim interesima pojedinaca što nepovratno ugrožava mogućnost održivog razvoja i budućnost mlađih naraštaja. Prostorno planiranje treba stremiti ka organiziranom i dugoročnom sagledavanju budućnosti i usmjeravanju razvoja određenog područja sa svrhom postizanja što kvalitetnijeg života građana i očuvanja prirodnih resursa. Komunalni sustavi su žile kucavice svakog grada koje mu daju život i pokazuju standard življenja u tom gradu.

Zato su i komunalna poduzeća koja su zadužena za pojedine sektore komunalnog upravljanja na području Grada od posebnog političkog interesa i treba ih pratiti u njihovom radu. Znamo da bez pitke vode nema života, a bez odgovarajućeg sanitarnog zbrinjavanja otpadnih voda one u prirodi mogu biti ugrožene. To je i u Rijeci posebno važno. Glavno izvorište pitke vode je Zvir, a nalazi se u priobalju uz Rječinu. Stoga je imperativ razvoj organizirane odvodnje u zaleđu tog izvorišta. Posebna pozornost treba se stoga obratiti što kvalitetnijem i ekonomičnijem poslovanju unutar komunalnih tvrtki koje brinu o vodoopskrbi i odvodnji otpadnih voda. Cijene njihovih usluga ne bi smjele nepotrebno opterećivati njihove korisnike. Kroz strukture politike treba voditi brigu o njihovom racionalnom poslovanju i razvoju. Komunalni sustav će biti jedna od važnih točaka u koje se vodstvo grada i ja kao gradonačelnica planiramo uključiti i pratiti ga.

VOJKO OBERSNEL

(SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS, HSS)

Suradnja nužna

Rijeka je središte PGŽ-a, a s obzirom na gospodarske kapacitete, najsnažniji smo grad Hrvatske nakon Zagreba. Preustrojem iz 1993. Rijeka je svedena na samo 44 kilometra četvorna i najgušće je naseljeno područje RH i ovog dijela Europe. Nemoguće je planirati komunalnu infrastrukturu samo na ta 44 km2 i zato je ustroj Urbane aglomeracije Rijeka logičan administrativni put za daljnji razvoj grada, između ostalog i u komunalnom smislu. Naime, sva ulaganja u komunalnu infrastrukturu usmjerena su na prostor koji je znatno veći od administrativnih granica grada.

Primjerice, u protekle četiri godine uloženo je više od 400 milijuna kuna u izgradnju nove vodovodne i kanalizacijske mreže Rijeke i riječkog prstena, a u pripremi je europski projekt vrijedan 1,7 milijardi kuna koji će u Rijeci i prstenu u potpunosti riješiti problem vodoopskrbe i odvodnje. Isto se, zbog dnevnih migracija stanovništva iz prstena u Rijeku odnosi i na prometnu infrastrukturu te prijevoz kao komunalnu uslugu. Prostorno planski gledano, unutar samih teritorijalnih granica, skučena na malom prostoru, Rijeka svoj razvoj jedino može planirati u zonama bivše napuštene industrije ili pak na mjestima poput južne Delte. No ona predstavljaju lučko područje i na njima je suradnja s Lučkom upravom nužna.

KRISTJAN STANIČIĆ

(HDZ)

Master plan razvoja

Prostorno planiranje u Rijeci je na izrazito niskoj razini. Ima niz primjera koji potvrđuju ovu tvrdnju: od nerealiziranog stadiona na Kantridi, koji je zapeo u realizaciji upravo zbog prostorno planske dokumentacije, preko autobusnog kolodvora gdje također nisu definirani preduvjeti za realizaciju investicije. Zbog izostanka planiranja propala je projektna dokumentacija u iznosu od gotovo 13 i pol milijuna kuna vezano uz izgradnju knjižnice i muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Nije se počelo sa realizacijom projekta na vrijeme već je lokacija zamijenjena novom a postojeća projektna dokumentacija nije više bila upotrebljiva jer je građevinska dozvola prestala važiti. Sve ovo zorno prikazuje da je gradska uprava na čelu s Obersnelom inertna, da nema viziju, i zato je potrošeno više od 120 milijuna kuna na nerealizirane projekte.

Moja vizija Rijeke je prije svega uređena Rijeka, Rijeka u koju će investitori rado dolaziti. Nakon preuzimanja vlasti napravit ćemo detaljnu analizu prostornog plana i odrediti prioritete te u skladu s tim stvoriti preduvjete za razvoj grada. Izradit ćemo master plan razvoja Grada Rijeke koji će jasno definirati djelatnosti i prostor u kojemu će biti moguće realizirati pojedine projekte, što je osnovni preduvjet za dolazak investitora. Takvu viziju Rijeke planiram ostvariti kroz dobro planiranje, sa stručnim, kompetentnim i energičnim timom kojemu je Rijeka na prvome mjestu.

DANKO ŠVORINIĆ

(Lista za Rijeku – RI, Pametno)

Grad vratiti građanima

Dobro urbanističko planiranje je najvažniji dio funkcioniranja grada sabijenog na 44 kilometara četvorna s velikom gustoćom stanovništva. Nažalost, do sada se pokazalo da aktualna vlast nije uspjela odgovoriti izazovima pa imamo prostorne planove po mjeri građevinskog lobija, a ne stanovnika. Paradoksalno, iako gradu nedostaje prostor za razvoj, Rijeka je prepun neiskorištenih zona poput Preluka, Benčiča, Mlake ili Hartere Prioritet je dovođenje tih prostora u funkciju. U okviru urbane aglomeracije potrebno je uskladiti prostorne planove gradova i općina za potrebe stanovanja, sretanja i rada. U

Rijeci ima previše praznih stanova i poslovnih prostora koji nisu privedeni svrsi, zapušteni su i devastirani, opterećeni raznim teretima i suvlasništvima. Potrebno je utvrditi činjenično stanje svih nekretnina na pojedinim područjima bez obzira na oblik vlasništva i na temelju toga uskladiti planove za budućnost. Da bismo grad vratili građanima trebamo odustati od megalomanskih projekata bez zainteresiranih investitora. Rijeci nedostaju parkovi, biciklističke staze i zelene šetnice. Grad treba približiti pješaku i invalidu (dostupnost svih mjesta), obnoviti i stvoriti nova obična rukometna, malonogometna, košarkaška, odbojkaška ili druga sportska objekta otvorena svim građanima. Komunalni standard treba pratiti rast gospodarstva. U protivnom ulazimo u začarani krug preinvestiranosti u kojem raste zaduženost grada i cijene usluga uz pad broja stanovnika koji ih mogu plaćati.