SNIMIO SERGEJ DRECHSLER
Financijski su rezultati bolničkog sustava znatno lošiji
povezane vijesti
Zdravstvene su ustanove 2024. godinu završile minusom od 288 milijuna eura, a u prva tri mjeseca ove godine bilježile su negativni saldo od 123 milijuna eura. Samo je 71 od ukupno 178 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj lani poslovala pozitivno. Minusima na bolničkim računima kumovala je činjenica da su plaće zaposlenih u sustavu lani rasle za 43 posto, što je masu plaća u zdravstvu povećalo za čak 430 milijuna eura.
Produženi rokovi
Sanacijom iz državnog proračuna zdravstvu je lani uplaćeno 233 milijuna eura, za oko 200 milijuna eura manje u odnosu na narasle troškove plaća. Dospjeli dug bolnica je u ožujku dosegao pola milijarde eura, rokovi plaćanja se popeli na 340 dana, a u dubioze sve više ulaze i domovi zdravlja koji su rokove plaćanja dobavljačima povećali i do 360 dana.
– Netko zlonamjeran mogao bi reći da je, nakon što je država preuzela upravljanje županijskim bolnicama, njihovo poslovanje sve lošije. Ali ne radi se o lošijem poslovanju, nego o pogrešnoj ili prekonzervativnoj projekciji Ministarstva financija s obzirom na uredbu o koeficijentima, ustvrdio je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) predstavljajući na Kongresu UPUZ-a u Vodicama rezultate financijskog poslovanja bolnica u zadnjih godinu i pol dana.
Svi troškovi rastu
Od 2017. do danas, država je sanirala ukupno 4,5 milijardi eura zdravstvenog duga, a vrijeme je da se prestane govoriti o sanacijama jer je država, ako postoje mogućnosti, dužna dati zdravstvu koliko mu treba, smatraju poslodavci. Prema podacima UPUZ-a, 48 posto ukupnog rashoda zdravstvenih ustanova danas čine rashodi za plaće, a taj iznos kontinuirano raste. Istodobno, zdravstveni sustav državi kroz poreze i doprinose vrati polovinu ukupnog troška plaća koji danas iznosi visokih 2,5 milijarde eura. Zdravstveni sustav opterećuje i trošak lijekova, koji je u zadnjih 10 godina povećan za čak 70 posto. |
Financijski su rezultati bolničkog sustava znatno lošiji nego u 2023. godini jer su KBC-i i klinike u 2023. bilježili 10 milijuna eura plusa, a u 2024. napravili 155 milijuna eura manjka, što je deseterostruko lošiji rezultat, navodi Jurković. Samo je jedna opća bolnica, ona u Zadru, poslovala pozitivno, dok je u nekim bolnicama udio manjka bio gotovo polovina godišnjeg proračuna bolnice. Iz UPUZ-a upozoravaju da takvo stanje zahtijeva ozbiljnu analizu uzroka tolikih razlika u poslovanju među pojedinim ustanovama.
Mijenjati sustav
– Treba vidjeti jesu li limiti odgovarajući i jesu li pravedno raspodijeljeni po svim bolnicama jednako te može li se negdje dodatno racionalizirati poslovanje. Rezultati poslovanja trebali bi biti ujednačeniji, ističe Jurković. Stavovi UPUZ-a su poznati: traže suodlučivanje o cijenama zdravstvenih usluga kako bi se prihodi bolnica povećali i omogućili pozitivno poslovanje. Danas su zdravstvene ustanove u nepovoljnoj poziciji jer ne odlučuju o cijeni svog proizvoda.
– Nisu svi ravnatelji toliko loši da bi poslovali negativno. Da je takvih ravnatelja dvoje ili petero, možda bi se radilo o lošem upravljanju, ali ako svih 30 bolnica posluje negativno, nešto u sustavu treba promijeniti, poziva Jurković koji zagovara tripartitno pregovaranje o cijenama zdravstvenih usluga po uzoru na susjednu Sloveniju. Ljuti ga što HZZO iz godine u godinu bilježi sve veći plus na računu, dok se bolnice stalno guraju u gubitke. Prihodi HZZO-a narasli su u zadnjih 10 godina s 3,3 milijarde na šest milijardi eura u 2024. i poslovanje im iz godine u godinu ide uzlaznom putanjom.
